Našem organizmu su potrebne određene količine minerala i vitamina da bismo bili zdravi a danas govorimo o magnezijumu u koje sve prednosti ima. U nastavku saznajte detalje.
Magnezij je jedan od onih minerala o kojima se rijetko govori, a bez kojeg organizam ne može. Sudjeluje u više od tristo biokemijskih reakcija – od proizvodnje energije do rada mišića i živčanog sustava. Iako ga tijelo ne treba u velikim količinama, njegov nedostatak brzo se osjeti, ali na podmukao način. Simptomi poput umora, grčeva, nesanice ili razdražljivosti često se pripisuju stresu ili lošem snu, a ne manjku magnezija.
Ovaj mineral ključan je za održavanje normalnog srčanog ritma, opuštanje mišića i prijenos živčanih impulsa. Bez njega, srce bi radilo nepravilno, a mišići bi bili skloni grčevima. Također pomaže u regulaciji razine šećera u krvi i tlaka, pa je važan i za prevenciju dijabetesa i hipertenzije. Osim toga, magnezij sudjeluje u izgradnji kostiju i zuba, a neki ga istraživači povezuju i s boljim raspoloženjem jer sudjeluje u proizvodnji serotonina.
Unatoč njegovoj važnosti, mnogi ljudi ne unose dovoljno magnezija. Razlozi su različiti – od loše prehrane do povećanih potreba zbog stresa, alkohola ili određenih lijekova. Osobe koje piju puno kave ili gaziranih napitaka također mogu imati niže razine jer ti napici pospješuju izlučivanje magnezija putem bubrega.
- Najbolji način da osigurate dovoljne količine jest uravnotežena prehrana. Zeleno lisnato povrće poput špinata, blitve i brokule izvrstan je izvor zahvaljujući klorofilu koji prirodno sadrži magnezij. Cjelovite žitarice, posebno zob, heljda i integralna riža, također ga sadrže u obilju. Orašasti plodovi i sjemenke – bademi, orasi, sjemenke bundeve i suncokreta – lako su uključivi u svakodnevnu prehranu i predstavljaju jednostavan međuobrok koji istovremeno pruža i zdrave masti i vlakna.
Mahunarke poput crnog graha, slanutka i soje još su jedan vrijedan izvor. Banane su poznate po kaliju, ali sadrže i zavidne količine magnezija. Čak i tamna čokolada, s visokim udjelom kakaa, može doprinijeti unosu – što je veći postotak kakaa, to više magnezija. Voda, posebno ona iz boca ili bunara bogatih mineralima, također može biti izvor, iako to uvelike ovisi o geološkom sastavu tla.
Dnevne potrebe ovise o dobi, spolu i fiziološkom stanju. Odraslim muškarcima preporučuje se oko 400 miligrama dnevno, ženama između 270 i 300. Trudnice trebaju nešto više, oko 320 miligrama, dok djeca imaju niže potrebe koje rastu s dobi. Većina ljudi može zadovoljiti potrebe prehranom, no određene skupine mogu imati koristi od dodataka – primjerice starije osobe, osobe s probavnim smetnjama ili oni koji dugotrajno uzimaju diuretike.
Simptomi nedostatka magnezija često su nespecifični i razvijaju se postupno, zbog čega ih je lako previdjeti. U početku se javlja umor, nesanica, nervoza i razdražljivost. Kasnije se mogu pojaviti mišićni grčevi, trnci, ubrzan rad srca, pa čak i promjene raspoloženja. Dugotrajni manjak povezuje se s povećanim rizikom od osteoporoze, visokog krvnog tlaka i srčanih aritmija.
Ako sumnjate na nedostatak, najbolje je konzultirati liječnika. On može propisati krvne pretrage, iako standardne analize često ne pokazuju ukupne zalihe magnezija u tijelu jer se većina nalazi u kostima i stanicama, a ne u krvi. Liječnik će na temelju simptoma i rizičnih čimbenika procijeniti treba li vam dodatak prehrani. U svakom slučaju, uključivanje namirnica bogatih magnezijem u svakodnevnu prehranu jedna je od najboljih investicija u dugoročno zdravlje. Mali trud, velika dobit.
