U današnjem modernom svijetu je sve ubrzano i svi smo manje više pod određenom dozom stresa bili mi toga svjesni ili ne. U nastavku pročitajte detaljnije o ovoj temi.
Stres je postao sastavni dio suvremenog načina života. Mnogi su ga prihvatili kao neizbježnu pojavu, no rijetko tko u potpunosti razumije koliko duboko on napada naše zdravlje. Ne radi se samo o psihičkoj napetosti, nervozi ili lošem raspoloženju – stres doslovno mijenja kemiju našeg tijela i na duge staze može oslabiti ono što nas štiti od bolesti.
Kad se suočimo s prijetnjom, tijelo aktivira mehanizam poznat kao odgovor na stres ili “borba ili bijeg”. U toj se situaciji oslobađa hormon kortizol koji nam pomaže brzo reagirati. Taj je mehanizam iznimno koristan u stvarno opasnim situacijama – kad bježimo od divlje životinje ili bježimo s mjesta nesreće. Problem nastaje kada stres postane kroničan. Tada naš organizam ostaje u stanju pripravnosti iz dana u dan, tjedan za tjednom, bez ikakvog pravog odvajanja. Kortizol neprestano raste, a tijelo troši energiju na borbu protiv nepostojeće prijetnje.
Znanstvena istraživanja pokazuju da kronično povišeni kortizol izravno smanjuje broj limfocita. Limfociti su ključne stanice imunološkog sustava zadužene za prepoznavanje i uništavanje virusa, bakterija i drugih uzročnika bolesti. Kad ih je premalo, tijelo postaje ranjivije. Obična prehlada može potrajati tjednima, rane sporije zacjeljuju, a općenito se počinjemo osjećati iscrpljeno i bolesno bez jasnog razloga. Osim toga, stres potiče dugotrajne upalne procese u tijelu koji su povezani s ozbiljnim bolestima poput ateroskleroze, infarkta i dijabetesa tipa 2.
- Međutim, stres nije nešto čemu smo bespomoćno izloženi. Postoje provjereni načini kako ublažiti njegove učinke i zaštititi svoj imunitet. Ono što najviše pomaže – i što se često zanemaruje – jest socijalna podrška. Ljudsko je tijelo evoluiralo da funkcionira unutar zajednice. Kad smo okruženi ljudima kojima vjerujemo i koji nam pružaju podršku, razina kortizola pada. Čak i jednostavan razgovor, zagrljaj ili zajedničko ispijanje kave djeluju kao prirodni protuotrov za stres. Zato oni koji imaju bliske prijatelje ili obitelj uz sebe u pravilu lakše podnose teške životne situacije i rjeđe obolijevaju.
Jednako je važno i kako razmišljamo o stresu. Naš način razmišljanja može pojačati ili ublažiti tjelesnu reakciju. Ljudi koji u problemu vide izazov, a ne prijetnju, koji traže rješenja umjesto da zapnu u strahu, imaju nižu razinu stresa i bolju imunološku funkciju. Ovo ne znači ignorirati probleme, nego promijeniti svoj odnos prema njima.
Pomoću može i fizička aktivnost – ali ne ona forsirana i naporna, već redovita umjerena kretnja poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla. Tijekom kretanja troši se višak hormona stresa, a oslobađaju se endorfini, prirodni hormoni sreće i opuštanja. Posebno je dobro hodati u prirodi, jer zelenilo samo po sebi djeluje umirujuće na živčani sustav.
Također, kvalitetan san nezaobilazan je faktor. Tijekom sna tijelo se doslovno obnavlja, a imunološki sustav radi svoj najveći posao. Kroničan nedostatak sna još je jedan udarac već oslabljenim obrambenim snagama.
Na kraju, iako stresa ne možemo u potpunosti izbjeći, možemo promijeniti kako na njega reagiramo. Svjesno upravljanje svojim mislima, njegovanje odnosa s ljudima koji su nam važni, redovita kretnja i dovoljno sna – to su mali, ali moćni alati. Tijelo koje se osjeća sigurnim i podržanim ima veću šansu ostati zdravo čak i u izazovnim vremenima. Suprotno tome, tijelo koje je stalno u borbi na kraju klone. Stres nas neće napustiti, ali mu možemo oduzeti moć da nas slomi. I to je, u biti, najveća pobjeda.
