Imati posao i sigurnu platu je za mnogo ljudi posebno kod nas u regiji nedostižan san. Međutim nije velika sreća ni kada radite neki posao koji ne podnosite jer to ostavlja posljedice.
Mržnja prema poslu nije samo nezadovoljstvo koje se javlja nakon što napustimo radno mjesto. Kada se ovo stanje dosljedno ponavlja svaki dan, tijelo postaje svjesno toga kao stalne prijetnje i počinje doživljavati režim kroničnog stresa. Dugoročni učinci ovog stresa značajni su u pogledu fizičkog i mentalnog zdravlja. U nastavku ćemo istražiti kako kronični stres, uzrokovan mržnjom prema poslu, utječe na različite aspekte zdravlja. Jedna od najranijih promjena koje pojedinci primjećuju kada su pod stalnim pritiskom je poremećaj spavanja.
Nezadovoljstvo poslom izaziva stres, što može negativno utjecati na proces spavanja. Oni koji su stalno pod pritiskom često imaju iscrpljen izgled tijekom noći ili ujutro, unatoč količini sna koju su imali. Taj umor se stalno povećava, što dovodi do smanjenja fokusa, povećane nervoze i nemogućnosti suočavanja sa svakodnevnim problemima. Također, nedostatak kvalitetnog sna može negativno utjecati na cjelokupno zdravlje, jer tijelo nije dovoljno osvježeno.
Povećana vjerojatnost srčanih problema Kronični stres ima značajan utjecaj na srce i krvne žile. Povišene razine hormona stresa, poput kortizola, mogu dovesti do visokog krvnog tlaka i ubrzanog rada srca, a oboje je povezano s rizikom od kardiovaskularnih problema. Ako se ovom stresu dodaju loše navike, poput prekomjerne konzumacije kave, cigareta ili neredovite prehrane, učinci na srce mogu postati ozbiljniji.
- Važnost zdravlja srca ne smije se zanemariti, jer problemi s kardiovaskularnim sustavom mogu dugoročno negativno utjecati na kvalitetu života. Probava i problemi s prehranom Također, stres može dovesti do raznih problema s probavnim sustavom. Mnogi pojedinci koji su pod stresom osjećaju mučninu, bol u želucu, nadutost ili grčeve. Osim toga, stres može dovesti do promjena u apetitu; neki pojedinci će jesti više nego inače, dok će drugi potpuno izgubiti apetit.
Ove promjene mogu se primijetiti u tjelesnoj težini i općem stanju tijela. S vremenom, loša prehrana i probavni problemi mogu dovesti do dodatnih zdravstvenih problema. Slabost imunološkog sustava i povećana vjerojatnost bolesti Kada ste pod stalnim pritiskom, vaš imunološki sustav je oslabljen. To implicira da tijelo ima manju sposobnost borbe protiv infekcija i drugih bolesti. Oni koji su kronično pod stresom imaju veću učestalost bolesti i sporiji oporavak od bolesti.
Osim toga, osjećaj umora i stalne boli je uobičajen. Ako se stres ne regulira, tijelo će postati umorno, što povećava vjerojatnost ozbiljnih bolesti. Bol u tijelu i napetost mišića Napetost uzrokovana stresom često se manifestira kroz fizičke simptome, poput bolova u leđima, bolova u vratu ili glavobolja. Oni koji su stalno pod pritiskom često se žale na napetost mišića, što se pripisuje povećanoj razini stresa. Napetost u tijelu nije samo fizički iscrpljujuća, već može dovesti do problema s pokretljivošću i povećati nelagodu tijekom dana.
Ove pritužbe mogu povećati stres i opterećenje tijela, što zauzvrat doprinosi općem osjećaju umora. Mentalni učinci dugotrajnog stresa Slično tome, fizičko zdravlje je narušeno kroničnim stresom, kao i mentalno zdravlje. Dugotrajno nezadovoljstvo poslom može dovesti do tjeskobe, depresije i osjećaja nedostatka vrijednosti. Oni koji su pod stresom često postaju bezvoljni i gube interes za aktivnosti koje su im prije pružale zadovoljstvo.
Također se mogu odreći društva, što dovodi do daljnjeg pada njihovog mentalnog mira. U konačnici, ovo stanje će dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem, uključujući gubitak interesa za karijeru ili život općenito. Reakcije i metode suočavanja sa stresom Ako vjerujete da vas posao zapravo izjeda iznutra, važno je prepoznati da to nije znak slabosti, već signal da je vrijeme za promjenu. Postoji nekoliko metoda za suočavanje sa stresom na poslu.
1. Razgovori s nadređenima – Ako je moguće, razgovarajte s nadređenima o svojim brigama. Može postojati prilika za promjenu uvjeta, rasporeda ili dužnosti koje vam uzrokuju stres. 2. Postavite granice – naučite kako reći “ne”; kada je potrebno, učinite to. Postavljanje granica može vam pomoći u smanjenju odgovornosti i stvaranju zdravijeg omjera između poslovnog i privatnog života. 3. Briga o sebi – Pokušajte usaditi zdrave navike u svoju dnevnu rutinu, poput redovite tjelovježbe, zdrave prehrane i dovoljno sna. Ove tradicije mogu vam pomoći u boljem suočavanju sa stresom.
4. Potražite novu priliku – Ako druge mogućnosti ne uspiju, moguće je pronaći novu priliku. Promjena zanimanja može ublažiti stres i pomoći vam da se osjećate bolje. U konačnici, zdravlje je najznačajnija imovina. Ako smatrate da vam posao šteti, nema sramote u traženju pomoći i poduzimanju koraka za poboljšanje vašeg fizičkog i mentalnog zdravlja.
