Dosta ljudi vjeruje da je ljudska priroda određena odmah po rođenju dijeteta, ali nauka pokazuje da odgoj i okolina imaju puno formativniji uticaj. Danas otkrivamo kakva su djeca bez majčine ljubavi.
- Unatoč našoj nesvjesnosti o tome tijekom djetinjstva, način na koji smo time pogođeni ima značajan utjecaj na naš karakter te vrijednost i težinu koju pridajemo svojim vrlinama i manama.
Ako djetetu nedostaje potrebna količina majčinske ljubavi, ono će posjedovati te kvalitete. Djetinjstvo je razdoblje koje ostavlja značajan trag na našim emocijama, taj se trag bilježi na temelju naše osobnosti i svijeta u kojem živimo. Kada se djetetu uskrati odanost i briga koju majke pružaju, učinci ovog emocionalnog zlostavljanja mogu biti dugoročni i značajni.
Ove posljedice ne utječu samo na djetetov rast, već imaju i dugoročan učinak na njegovu sposobnost suočavanja s izazovima odrasle dobi. Unatoč potencijalu za zacjeljivanje tih rana, razumijevanje emocionalnih ožiljaka iz djetinjstva prvi je korak u oporavku. Jedan od najdubljih učinaka emocionalnog zanemarivanja u djetinjstvu je izazivanje osjećaja nesigurnosti koji se manifestira u odrasloj dobi.
- Djeca kojoj nedostaje potrebna emocionalna podrška obično vjeruju da ih treba voljeti i brinuti se o njima, što može dovesti do razvoja uvjerenja da su vrijedni tih stvari, što može dovesti do stalnih pokušaja dokazivanja vlastite vrijednosti.
Svaki neuspjeh je bolan podsjetnik na njihov nedostatak značaja, što može dovesti do stalnog osjećaja tjeskobe i depresije. Odrasla osoba koja je tome svjedočila obično osjeća da nije ispunila očekivanja, što može imati značajan utjecaj na razvoj snažnih romantičnih veza.
Kultura koja prepoznaje ove posljedice može poboljšati podršku i poboljšati uvjete za emocionalni razvoj mladih. Još jedan ozbiljan problem koji proizlazi iz emocionalne deprivacije u djetinjstvu je strah od napuštanja, a ovaj se problem pogoršava u odrasloj dobi. Oni koji žive u okruženjima koja su emocionalno hladna ili zanemaruju često imaju sumnje u svoje romantične veze.
Unatoč činjenici da mogu biti okruženi drugima, i dalje vjeruju da ništa nije sigurno i oklijevaju zbog potencijalnog emocionalnog gubitka koji bi se mogao dogoditi. Kao rezultat toga, mogu se izolirati i izbjegavati emocionalnu vezanost, vjerujući da će to dovesti do njihovog oslobađanja.
- Taj strah može biti prepreka razvoju zdravih romantičnih veza, a rezultat može biti gubitak romantičnih veza prije nego što postanu romantično značajne. Budući da ove osobe izbjegavaju stvaranje dugoročnih veza, često ostaju emocionalno izolirane i mučne.
Drugi štetni učinci zanemarivanja uključuju emocionalnu pretjeranu reaktivnost. Djeca kojoj nedostaje odrasla osoba koja će im pomoći u razumijevanju njihovih emocija često će nedostajati razumijevanja potrebnog za zdrav način suočavanja sa svojim emocijama. Kao rezultat toga, njihove reakcije na stresne situacije mogu biti oštre.
Svaka kritika koju prime može se smatrati kršenjem njihovog identiteta, što povećava teškoće u suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Pretjerano reagiranje na male nesuglasice tijekom odrasle dobi može dovesti do nesigurnosti i problema u osobnim odnosima. Društvena svijest o ovom fenomenu može pomoći u stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za one koji su doživjeli emocionalnu traumu.
Povremeno će djeca koja su odrasla u okruženju kojem je nedostajala emocionalna stabilnost razviti želju za kontrolom svojih života. Odrasla osoba može gajiti želju za kontrolom svih aspekata svog života, uključujući svoje rasporede, romantične veze i traumatsku prošlost, kako bi izbjegla doživljavanje traume iz djetinjstva.
U ovom slučaju, perfekcionizam nije samo želja za postizanjem najviših standarda, već i pokušaj izbjegavanja osjećaja sigurnosti i zadovoljstva koji su bili prisutni u djetinjstvu. Ovaj zahtjev za kontrolom je frustrirajući i može povećati osjećaj nesigurnosti, jer ništa nije potpuno pod kontrolom. Jedan od najdubljih učinaka emocionalne deprivacije je iskustvo unutarnjeg beznađa, koje je i dalje prisutno kada se vanjski život čini uspješnim.
