Svi mi smo nekad u životu koristili sodu bikarbonu da se riješimo stomačnih tegoba ili nekih praktičnih problema. Danas vam otkrivamo šta ovaj spoj radi u tijelu.
- Soda bikarbona je jeftin sastojak koji se obično nalazi u svakom kućanstvu, ima višestruku praktičnu primjenu u prehrambenoj industriji i učinkovita je na raznim površinama. Povremeno se koristi i za ublažavanje žgaravice.
Gastritis, posebno onaj koji se nalazi u želucu, sve je češći. Mnogi se oslanjaju na recepte koje su pronašli u susjedstvu, na internetu ili od starije rodbine, ali liječnici savjetuju da ne riskirate sami sa svojim zdravljem. Nutricionistica Milka Raičević i gastroenterolog profesor dr. Vojislav Perišić raspravljali su u jutarnjem programu o ponašanjima koja olakšavaju dobru probavu, kao i o šteti nanesenoj želucu i njegovom sadržaju.
Njihova rasprava bila je detaljna, praktična i sadržavala je mnogo relevantnih informacija koje se mogu odmah primijeniti. Umjesto priče o „Milnerovim rješenjima“, raspravljali su o onome što je zapravo uspješno. Najčešće pogreške povezane s gastritisom dr. Perišić odmah je raspravljala: jedna od najčešćih zabluda je korištenje sode bikarbone za rješavanje žgaravice ili osjećaja težine.
Prema njegovim riječima, ljudi obično konzumiraju sodu bikarbonu jer je to uobičajena praksa, vjeruju da će se problem riješiti čim se kiselina poništi. Međutim, napominje da je učinak privremen i nema korisnu vrijednost za ljude koji imaju dugotrajne probleme sa želucem.
Opće je mišljenje da netko unese nešto što mu se ne sviđa, a zatim uzme tabletu ili sodu kako bi neutralizirao kiselinu. Ako se osjećate bolje nakon četrdeset minuta, to se smatra prekomjernom kiselinom, međutim, soda bikarbona ne rješava problem, rekao je. Objašnjava da soda bikarbona ima ograničeno vremensko razdoblje u kojem djeluje, nakon čega više neće imati nikakvog učinka.
- Kao takvu, ljudi je ne bi trebali koristiti kao sredstvo za liječenje ponovljenih bolesti. Nastavio je da postoje lijekovi koji imaju dugoročni učinak, te stoga pružaju stvarnu pomoć u kontroli kiseline i zaštiti sluznice želuca.
Predlaže da soda bikarbona nije dugoročno rješenje problema, već predlaže odgađanje problema na kratko vrijeme. Vlakna kao sredstvo zaštite želuca. Nutricionistica Milka Raičević složila se s gastroenterologom i zagovarala potrebu prehrane bogate vlaknima.
Objašnjava da vlakna koja umiruju probavni proces usporavaju ga, povećavaju snagu želuca i pomažu u smanjenju štetnih učinaka hrane koja iritira crijevnu sluznicu. Prepoznaje da su mnogi pojedinci, posebno u Americi, zanemarili hranu koja je uobičajena tijekom cijele godine i relativno je pristupačna, a to su namirnice koje su donijele najveće koristi. „Vlakna“ su korisna za naš želudac, a obično ih ne konzumiramo dovoljno.
- Što se tiče izbora hrane, odrekla bih se svih gljiva u korist ljudi s gastritisom. Teško ih je probaviti i malo tko ih smatra ugodnima. Isto vrijedi i za luk, ali način na koji se priprema utječe na rezultat. Kako pripremiti luk za konzumaciju bez probavnih smetnji.
Raičević je predložio jednostavan pristup za one koji uživaju u luku, ali ga smatraju dosadnim. Tvrdi da se miris luka može smanjiti stavljanjem u vodu, a zatim uklanjanjem rezultirajućeg mirisa. To je od posebne važnosti za one koji su osjetljivi na miris sumpora. Kada se odbojan miris smanji, luk je podnošljiviji, a jelo zadržava svoj miris.
Osim toga, izjavila je da postoji više vrsta luka, uključujući sremuš, za koje se smatra da imaju blagu reputaciju i obično nisu problematični. Zagovara kombiniranje češnjaka sa sirom ili vrhnjem jer će te namirnice neutralizirati njegova povećana svojstva. Spomenula je da bismo trebali razviti naviku većine svijeta, a to je započeti obrok salatom. Smatra da su sirovi kupus i svježa mrkva jednostavni za konzumiranje i zdravi.
- Mogu biti dio redovite prehrane. Kada se peku u juhi, žrtvuju dio svoje nutritivne vrijednosti, stoga ih je najbolje konzumirati što svježije. Zašto liječnik specijaliziran za probavne bolesti smatra luk Bogom?
Dr. Perišić podržao je prijedloge nutricionista u vezi sa sastavom prehrane i rekao da je luk korisna komponenta koja bi trebala biti dio prehrane, ali tek nakon što se pravilno pripremi. Priznao je da luk sadrži kvercetin, molekulu s anti-aging svojstvima koja imaju zdravstvene prednosti. Također se prisjetio načina na koji se luk pripremao u njegovoj obitelji.
„Moja majka bi smanjila količinu za pola, stavila bi ga na štednjak da se malo zagrije, a tek onda bi ga dodala u juhu. Prepoznala je da će to smanjiti intenzitet i pojednostaviti postupak na želucu“, rekao je.
