U popularnom uvjerenju se često navodi da zimski period označava kraj sezona za vrtlarstvo – da je tlo mrtvo, da ništa ne može rasti, a svako sijanje je uzaludan trud. Međutim, ovo shvatanje daleko nije tačno. Priroda, u svojoj mudrosti, ima sopstveni ritam koji ne prestaje čak ni pod slojem snijega.
- Iako mnogi vrtlari koriste zimu kao vrijeme odmora, iskusni baštovani znaju da je upravo kasna jesen i rani zimski mjeseci – poput novembra – ključno vrijeme za sadnju određenih biljaka koje će, uz pravilan pristup, donijeti ran i obilan urod već u ranom proljeću.
Umjesto da čekate prve tople dane, možete iskoristiti hladnoću na svoju korist, jer mnoge biljke upravo zimsku vlagu i niže temperature koriste za razvoj korijenja, što im omogućava da u proljeće brzo krenu u rast. Jedna od najvažnijih biljaka za jesensku sadnju je češnjak. Njegove lukovice treba posaditi u rastresito, suho i dobro drenirano tlo, najbolje prije prvog jačeg mraza, kako bi imale dovoljno vremena da razviju korijenje, ali ne i da počnu sa izlaskom listova.
Ključ je izbjeći pretjeranu vlažnost, jer može dovesti do truljenja lukovica. Češnjak najbolje uspijeva na sunčanim mjestima, gdje će njegovo korijenje postati snažno i otporno. Već u proljeće ćete moći uživati u prvim znacima rasta, a berba se obično odvija u junu, kada glavice postanu puno razvijene.
- Osim što je izuzetno zdrav i aromatičan u kuhinji, češnjak posjeduje i prirodna insekticidna svojstva – često se koristi kao zaštitna biljka u permaculturi, jer odvraća štetnike od susjednih kultura.
Druga odlična zimska kultura je špinat. Ova lisnata zeljevičava biljka izuzetno dobro podnosi niže temperature, pa čak i lagane mrazove. Kada ga posadite u novembru, korijenje se razvija tokom zime, a čim se proljeće pokaže i temperature blago porastu, špinat počinje burno rasti. Idealno je da ga posadite na mjestu zaštićenom od jakog vjetra, ali s dovoljno vlage i plodnim tlom.
Preporučuje se da tlo prethodno obogatite kompostom ili prirodnim gnojivom, jer špinat voli hranjivo tlo. U martu ili aprilu, već ćete moći beri mlade, sočne listove – bogate željezom, vitaminima i antioksidansima – koji su savršen dodatak zdravoj ishrani. Njegova brza rastuća sposobnost čini ga idealnim izborom za one koji žele ranu proizvodnju u vrtu.
- Treća biljka koju često zanemarujemo za zimsku sadnju, ali koja daje odlične rezultate, je peršin. Iako ga većina sadi tek u proljeće, iskusni vrtlari ga često siju već u novembru.
Razlog je u tome što peršinu treba dosta vremena da klijavi – ponekad i nekoliko sedmica – što znači da će mu zimska hladnoća i stabilna vlažnost zapravo pomoći u sporom, ali sigurnom razvoju. Kada dođu topliji dani, peršin će već imati razvijeno korijenje i bujnu zelenu masu. Osim što je neophodan u kuvanju, peršin poseduje i brojna ljekovita svojstva: čisti organizam, jača imunitet i olakšava disanje.
Sadnja je jednostavna – dovoljno je posijati sjeme u plitke brazde i lagano prekriti zemljom. Tijekom zime ne zahtijeva posebnu njegu, jer je otporan na hladnoću. Također, u novembru možete sijati i luk, grašak i bob – sve su to biljke koje vole hladnije uslove i mogu izdržati kratkotrajne mrazove.
Važno je da tlo bude dobro pripremljeno: bez korova, s dobrim drenažom i dovoljnom količinom organske materije. Nakon sijanja, preporučuje se da površinu lagano prekrijete slomom, listovima ili malim slojem komposta, kako biste zadržali vlagu i zaštitili sjeme od ekstremnih temperatura.
Konačno, sijanje u novembru nije teško, ali zahtijeva razumijevanje prirodnih ciklusa. Dok će drugi vrtlari tek počinjati u proljeće, vi ćete već uživati u prvim zelenim listovima koji izbijaju iz zemlje – simbol novog života i plod vašeg strpljenja. Upravo ta scena – prvi zeleni trag nakon duge zime – najljepša je nagrada za svaki trud uložen u zemlju.
