Povišen nivo masnoće u krvi može imati različite uzroke a jedna od njih je i naš način prehrane. Međutim neki ljudi pogrešno misle da se holesterol dobija od jaja ili slanine.
Dijelimo s vama neke intrigantne informacije o kolesterolu, masnoj jetri i zabludama o prehrani, a sve ih je iznio poznati nutricionist Predrag Nenadić, a te su informacije promijenile način na koji mnogi ljudi razmišljaju o zdravlju i prehrani.
Predrag Nenadić, nutricionist, desetljećima se posvetio proučavanju veze između hrane i zdravlja. Kao dugogodišnji profesionalni znanstvenik i autor brojnih knjiga o dijetoterapiji, Nenadić objašnjava da je najveća pogreška muškaraca danas strah od masti. „Ne želim jesti jaja, dobit ću kolesterol, koji je čisti dušik“, kaže, naglašavajući da se kolesterol ne povećava zbog slanine i jaja, već zbog prekomjerne konzumacije šećera i rafiniranih ugljikohidrata.
Vjeruje da su ove dvije tvari – šećer i industrijski pripremljeni ugljikohidrati – najveća prijetnja jetri i zdravlju. Kada konzumiramo previše slatke hrane, jetra će višak šećera pretvoriti u masnoću, koja će se zatim taložiti u tkivu. Tako nastaje masna jetra bez alkohola, stanje koje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
- Domaće zdravstvene web stranice i nutricionističke publikacije, poput “Stila” i “Zdravlja na tanjiru”, često će objavljivati istraživanja o masnoj jetri i podržavati Nendenove tvrdnje. Ti izvori ukazuju na to da je dokazano da kada se konzumira u prekomjernim količinama, šećer negativno utječe na funkciju jetre i povećava trigliceride. Nenadić objašnjava da je kolin (vitamin B4) prisutan u hrani poput jaja, mesa i slanine te da je ključan za pravilnu raspodjelu masti.
Kada tijelo nema dovoljno kolina, masti se ne razgrađuju pravilno, već ostaju u jetri. To oštećuje organe i stvara probleme s detoksikacijom tijela. Jetra, koja je posvećena čišćenju tijela od toksina, tada ne može ispuniti svoju ulogu. Posljedice su vidljive izvana – prisutni su akne, prištići, perut, suha koža i umor. Jetra uživa u vodi, zbog čega je važno unositi je dovoljno svaki dan, prema Nenadiću.
Topiva vlakna, posebno ona biljnog podrijetla, ključna su za njezino pravilno funkcioniranje. Predlaže konzumaciju gorkog bilja poput anđeoske palme, lincure i korijena čička, jer ovo bilje olakšava funkciju jetre i potiče regeneraciju. Institut za javno zdravstvo Srbije “Batut” u svojoj dokumentaciji priznaje potrebu za konzumacijom vode i vlakana kako bi se izbjegla masna jetra. Podaci pokazuju da ljudi koji redovito jedu povrće bogato vlaknima imaju manju vjerojatnost za bolesti jetre i povišen kolesterol.
Nenadić posebno savjetuje ljude o opasnostima industrijske fruktoze, koja je uobičajena u većini kupovnih sokova i druge prerađene hrane. Unatoč činjenici da je kemijski slična voćnom šećeru, industrijska fruktoza dobiva se iz kukuruza kao dio glukozno-fruktoznog sirupa, prema Nenadiću, to je najveći negativac u metabolizmu. Dok se voćna fruktoza kombinira s vlaknima i vitaminima, industrijska fruktoza izravno ulazi u krv i odmah se pretvara u mast.
„Fruktoza unesena prehranom ima pozitivan učinak na proizvod, ali također potiče nakupljanje masti u tijelu“, napominje. Gledajući raspravu o „dobrom“ i „lošem“ kolesterolu, Nenadić objašnjava da je kolesterol ključan za život: sastavni je dio svake stanice i prekursor hormona. Problem je kada u krvi ima previše LDL kolesterola, poznatog kao „loš“ kolesterol. Ovaj kolesterol može ostati u stijenkama krvnih žila i uzrokovati njihovo sužavanje, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Međutim, Nenadić vjeruje da se pravilnom prehranom i sastavom zdravih masti ta vjerojatnost može smanjiti. Prema njegovim riječima, prehrana koja se sastoji od domaće masti, maslinovog ulja, lososa, skuše i jaja pomogla bi tijelu da ima ravnomjernu raspodjelu masti i šećera. Jetra se ne čisti kupovnim sokovima ili instant detoks napicima, već se hrani prirodnom hranom i zdravim ponašanjem.
Institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu ima podatke koji ukazuju na to da dugoročno zdravlje jetre ovisi o uravnoteženju prehrambenih masti i prehrambenog šećera. Ovi nalazi ponavljaju Nenadićevu tvrdnju da većina ljudi koji imaju masnu jetru izbjegavaju masti i umjesto toga konzumiraju “ugljikohidrate”.
Zaključak Predraga Nenadića, nutricionista, je jednostavan, ali dubok: prava prijetnja nije u jajima ili slanini, već u rafiniranim šećerima i pretjeranoj konzumaciji industrijske hrane. Tajna je u uravnoteženom načinu razmišljanja, povratku prirodnoj hrani i zdravom stavu prema svemu. Jetra nam nije protivnik – ona je štit tijela. Međutim, da bismo se obranili, moramo i mi braniti nju.
