Strah ljudi koji stare je demencija. Odumiranje mozga je definitivno strašna stvar, ali se da prevenirati. Kako živimo i starimo, trebamo aktivno koristiti mozak kao da je mišić. Moramo govoriti nove jezike, učiti nove vještine, svirati instrumente i slično. Danas otkrivamo tri pravila za zdrav mozak.
Mozak je jedan od najsloženijih sustava u ljudskom tijelu, a njegova sposobnost prilagodbe i razvoja ne prestaje s godinama. Iako mnogi ljudi smatraju da je starenje prirodno povezano s gubitkom mentalne snage, ruska neuroznanstvenica i profesorica Tatjana Černigovska ističe da način života ima veliku ulogu u očuvanju kognitivnih sposobnosti. Prema njezinim pogledima, mozak nije organ koji možemo zanemariti i očekivati da će zauvijek ostati jednako aktivan. Kao i tijelo, i on zahtijeva redovitu vježbu, nove podražaje i stalno uključivanje u različite aktivnosti.
Posebno se osvrće na razdoblje nakon odlaska u mirovinu, kada mnogi ljudi naglo mijenjaju način života. Nakon desetljeća ispunjenih obavezama, poslovnim izazovima i svakodnevnim zadacima, pojedinci često prestanu učiti, istraživati i tražiti nova iskustva. Upravo tada može doći do osjećaja usporavanja i gubitka motivacije. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, kasnije godine života ne bi trebale predstavljati kraj razvoja, nego novu priliku za otkrivanje interesa koji su možda ranije bili zapostavljeni.
Jedna od ključnih poruka Tatjane Černigovske jest da mozak treba stalne izazove kako bi ostao aktivan. Rutina u kojoj se dani ponavljaju bez novih podražaja ne potiče dovoljno mentalni razvoj. Mozgu su potrebni zadaci koji traže koncentraciju, povezivanje informacija, rješavanje problema i stvaranje novih ideja. Upravo takve aktivnosti pomažu održavanju mentalne fleksibilnosti.
- Ljudi koji se i u starijoj dobi nastavljaju baviti učenjem, kreativnim radom ili istraživanjem novih područja često pokazuju iznimnu mentalnu vitalnost. Nije presudna dob, nego odnos prema vlastitom umu. Kada osoba ostane znatiželjna i spremna usvajati nova znanja, ona održava mozak u stanju stalne aktivnosti.
Profesorica također upozorava da se promjene u mentalnoj aktivnosti često ne pojavljuju naglo, već kroz male znakove koje ljudi ponekad zanemaruju. Povlačenje iz društva, gubitak interesa za nekada omiljene aktivnosti i prestanak želje za učenjem mogu biti pokazatelji da se osoba udaljava od aktivnog načina života. Kada čovjek prestane istraživati svijet oko sebe, mozak dobiva sve manje poticaja za rad.
Zbog toga je važno tijekom cijelog života održavati naviku učenja i stvaranja. Čitanje knjiga, rješavanje zagonetki, učenje stranih jezika, bavljenje umjetnošću ili razvijanje novih vještina samo su neki od načina na koje se može potaknuti rad mozga. Nije potrebno postići velike rezultate niti se baviti složenim zadacima. Najvažnije je da aktivnost izaziva interes i pruža osjećaj zadovoljstva.
Osim mentalne aktivnosti, posebnu važnost ima i osjećaj svrhe. Černigovska naglašava da čovjeku nije dovoljno samo biti zaposlen. Potrebno je imati razlog zbog kojeg se osjeća potrebnim i povezanim sa životom. Upravo osjećaj smisla daje energiju i pomaže osobi da ostane motivirana.
Smisao se ne mora povezivati samo s velikim životnim ciljevima. Za nekoga to može biti briga o obitelji, pomaganje drugima, uzgoj biljaka, pisanje, stvaranje nečega vlastitim rukama ili usavršavanje vještine koja ga oduvijek zanima. Važno je da postoji nešto što čovjeka pokreće i daje mu osjećaj da svaki novi dan ima svoju vrijednost.
Veliku opasnost predstavlja i pretjerano provođenje vremena uz sadržaje koji ne zahtijevaju razmišljanje. Dugotrajna pasivna zabava može stvoriti osjećaj ispunjenosti u trenutku, ali često ne donosi dugoročan osjećaj zadovoljstva. Mozgu su potrebni sadržaji koji potiču maštu, analizu i emocionalno uključivanje.
Još jedan važan element očuvanja mentalne snage jest postavljanje ciljeva. Ciljevi daju strukturu svakodnevnom životu i stvaraju osjećaj napretka. Oni ne moraju biti veliki ni zahtjevni. Mali planovi, poput usvajanja novog znanja, uređenja prostora, stvaranja osobnog projekta ili vraćanja starom hobiju, mogu biti dovoljni da čovjeka održe aktivnim i zainteresiranim.Kao što tijelo gubi snagu kada se dugo ne koristi, tako i mozak treba stalnu stimulaciju. Njegova sposobnost prilagodbe traje mnogo duže nego što mnogi misle, ali zahtijeva trud i svjesnu brigu.
Poruka koju ističe Tatjana Černigovska jednostavna je, ali važna: godine same po sebi ne određuju koliko će čovjek ostati mentalno snažan. Mnogo važnije je koliko nastavljamo učiti, postavljati pitanja, razvijati interese i pronalaziti razloge za djelovanje. Mozak ostaje aktivan dok god mu pružamo nove izazove i dok god u životu postoji nešto čemu težimo. Upravo ta znatiželja, želja za učenjem i osjećaj svrhe mogu biti ključni za očuvanje bistrine uma i unutarnje vitalnosti kroz sve životne faze.
