Ljeti je veća vjerojatnost da ćete naići na zmijske ugrize, a zanimljivo je da zmije uznemiravaju čimbenici koji nemaju veze s ježevima. Profesionalci posebno savjetuju korištenje mirisa naftalina za zaštitu kućnog okoliša od ovih zmija.
Kako piše Jugmedia, proces je prilično jednostavan. Kako bi se izbjegle smetnje uzrokovane kišom i odvratile zmije od približavanja, plastična boca se izreže i postavi preko podignute skupine naftalina. Očekuje se da će se najveći priljev dogoditi u srpnju i kolovozu.
Dodatni materijal za vaš užitak:
S kulturnim naslijeđem dugim više od dvije tisuće godina, Beograd, glavni grad Srbije, grad je prožet poviješću. Smješten na ušću rijeke Save u Dunav, dugo je bio ključno mjesto na kojem su se križale i sudarale različite civilizacije i carstva. Osim svoje uloge nacionalnog administrativnog središta, Beograd odiše nepogrešivim ambijentom povijesnog značaja i starim običajima koji prožimaju svaki kutak.
Ljudsko stanovanje na području današnjeg Beograda može se pratiti unazad do neolitskog doba. U 3. stoljeću prije Krista keltsko pleme Skordisci osnovalo je svoje naselje na ovom području, nazvavši ga Singidunum. Kasnije su Rimljani osvojili i pretvorili ovo naselje u značajno središte vojnih operacija i trgovine. Danas su ostaci rimskih utvrda vidljivi na Kalemegdanu, poznatom parku i povijesnoj znamenitosti u Beogradu.
Dolaskom srednjeg vijeka, Slaveni su migrirali u regiju i došlo je do nastanka prvih srpskih država. Beograd je doživio višestruke promjene u rukovodstvu, prolazeći kroz ruke Bugarske, Ugarske i Bizanta, dok nije konačno postao dio srpske srednjovjekovne države. U 15. stoljeću, Stefan Lazarević, istaknuta osoba među srpskim vladarima tog vremena, odredio je Beograd za svoju prijestolnicu, uzdigavši ga u značajno kulturno i političko središte.
Godine 1521. Osmansko Carstvo postiglo je pobjedu u osvajanju Beograda, označivši početak produljene ere turske vladavine koja je trajala više od tri stotine godina. Kroz to vrijeme, Beograd je cvjetao kao značajno trgovačko središte, ponoseći se živahnim bazarima, džamijama i kupatilima. Unatoč brojnim sukobima i političkim promjenama, grad je uspješno zadržao svoju raznoliku i multikulturalnu bit.
Tijekom 17. i 18. stoljeća Beograd je više puta osvajala Austro-Ugarska, što je rezultiralo bogatom tapiserijom arhitektonskih i kulturnih utjecaja. Urbani razvoj grada uvelike su oblikovali utjecaji Beča i Pešte, koji su sa sobom donijeli europske arhitektonske stilove i modernizaciju.
19. stoljeće označilo je značajnu promjenu za Beograd i Srbiju, jer je grad dobio autonomiju od Otomanskog Carstva i na kraju postigao potpunu neovisnost. Ova novostečena sloboda gurnula je Beograd u razdoblje političkog i kulturnog preporoda. Pod vodstvom kneza Miloša Obrenovića, grad je krenuo na put modernizacije, koji je karakterizirala izgradnja vitalne infrastrukture kao što su ceste, škole, bolnice i razne javne ustanove. Uspostava cijenjenih kulturnih znamenitosti poput Nacionalnog kazališta i Nacionalne knjižnice dodatno je obogatila živahni kulturni krajolik grada.
Godine 1882. Beograd je proglašen glavnim gradom Kraljevine Srbije, a nakon Prvog svjetskog rata postao je i glavni grad Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Kraljevinu Jugoslaviju. Međuratno razdoblje svjedočilo je naletu urbanog rasta, s izgradnjom suvremenih arhitektonskih čuda poput novih četvrti, mostova i zgrada. Nažalost, grad je pretrpio ogromna razaranja tijekom Drugog svjetskog rata, trpeći bombardiranja njemačkog zrakoplovstva 1941. i saveznika 1944.
Nakon rata Beograd je doživio revitalizaciju i ubrzani urbani rast. Određen je kao glavni grad socijalističke Jugoslavije, što je dovelo do razvoja ekspanzivnih stambenih područja, industrijskih zona i infrastrukture. Grad je također bio domaćin brojnim globalnim okupljanjima, poput Prve konferencije nesvrstanih zemalja 1961., čime je učvrstio svoj značaj na međunarodnoj političkoj pozornici.
U današnje vrijeme, Beograd stoji kao živahna metropola koja besprijekorno spaja svoje povijesno naslijeđe sa suvremenim životom u gradu. Kalemegdan, koji se može pohvaliti veličanstvenim tvrđavama i prekrasnim pogledom na rijeke Savu i Dunav koji oduzima dah, ostaje omiljeno mjesto za stanovnike i posjetitelje. Užurbana Knez Mihailova ulica, užurbana pješačka ulica, vrvi nizom trgovina, kafića i kulturnih ustanova. Za nostalgičan pogled u povijest grada, možete se odvažiti u Skadarliju, umjetničku enklavu ukrašenu šarmantnim starim konobama i umjetničkim ateljeima.
Poznat po svom živahnom noćnom životu, Beograd se može pohvaliti mnoštvom klubova, barova i splavi duž slikovitih rijeka Save i Dunava. Privlačeći mnoštvo glazbenih entuzijasta iz cijele Europe, Exit festival predstavlja istaknuti vrhunac. Osim toga, beogradska kulinarska scena pravo je utočište za sladokusce hrane i pića, nudeći raznoliku lepezu tradicionalnih srpskih delicija i međunarodnih restorana.
Unatoč brojnim preprekama s kojima se susreće, kao što su urbana ekspanzija, prometna gužva i potreba za očuvanjem kulturne baštine, Beograd ustraje u svom rastu i napretku. Ostaje zadivljujuća destinacija u kojoj se prošlost isprepliće sa sadašnjošću, a tradicija u harmoniji s inovativnošću. Topli i gostoljubivi stanovnici grada, živopisne četvrti i raznolika kulturna ponuda čine Beograd neodoljivim mjestom koje plijeni naklonost svakog posjetitelja.
