Današnje kulture pod uticajem zapadnih vrijednosti se boje starenja i zato vidimo kako žene sebe unakaze raznim nezdravim procedurama. Danas otkrivamo kako se može zdravo i zrelo ostariti.
Danas se društvo više bavi mladošću kao jedinom ljepotom i vrijednošću, dok se rasprava o starenju i kako ga prihvatiti često zanemaruje. Međutim, to su pitanja koja tiho, ali neprestano, definiraju unutarnji svijet mnogih žena. Način na koji se doživljava starost ne temelji se isključivo na broju godina na papiru, već na stavu prema starosti, tijelu i životu koji su proživjele.
Jedan od najznačajnijih europskih pisaca 20. stoljeća opisao je taj unutarnji sukob, kao i moć vremena, a riječi koje je koristio i danas imaju snažan emocionalni utjecaj. Erich Maria Remarque, autor koji je kroz svoje romane dokumentirao patnju ljudi, njihove traume i ljubavne gubitke, posjedovao je jedinstvenu perspektivu o starenju, posebno u vezi s ženama.
Njegove ideje nisu bile sarkazmske ili brutalne, već su posjedovale psihološku oštrinu i bile su prožete razumijevanjem. Mislio je da žena neće početi stariti dok ne dobije bore, ali kada se počne sramiti njih, kada pokuša sakriti posljedice života, vjeruje da je to taj trenutak.
- Upravo u tom trenutku, prema njegovom mišljenju, gubi se iskra originalnosti koja privlači žene i čini ih snažnima. Danas, kako su estetski postupci češći nego ikad prije, žene su sve više zabrinute za održavanje izgleda koji zadovoljava tuđe želje.
Međutim, Remarqueova poruka ima drugačiju svrhu. On ne odobrava praksu brige za modu, već savjetuje ljudima da pretjerana briga o svom izgledu dovede do gubitka unutarnjeg mira. Kako je mislio, mladost ne leži u naboranoj koži, već u načinu razmišljanja, znatiželji i sposobnosti da volimo i prihvaćamo životne faze. Starost je očita u načinu na koji hodamo, u držanju koje zauzimamo i u tonu našeg govora.
Međutim, mnogo toga je još uvijek moguće kontrolirati. Način na koji se nosimo, s čvrstim leđima, mirnim pogledom i nedostatkom stalne borbe s vremenom, sve to zajedno ima snažniji učinak od bilo koje kreme ili tretmana. Žene koje su u miru sa sobom imaju osjećaj samopouzdanja, koji često prelijeva i briše razliku između mladosti i zrelosti.
Jedna značajna komponenta ove filozofije je društvena perspektiva o dobi. U domaćim medijima, tendencija percepcije starenja sada polako raste. Web stranica Blica navodi da su psiholozi primijetili da žene koje prepoznaju svoje godine imaju niži stupanj anksioznosti i imaju dosljedniju sliku o sebi.
- Naglašava se da zrelost povećava emocionalnu stabilnost i sposobnost jasnijeg definiranja granica, što često nedostaje mlađim osobama. Pokušaji prikrivanja dobi mogu se činiti izvještačenim, pa čak i tragičnim.
Umjesto toga, poruka je snažnija kada se žena otvoreno zalaže za svoje iskustvo, za sve stvari koje je prevladala i naučila. Dob nije šteta, već pokazatelj trajanja, uspona i padova te bogatstva stečenog iz jednog životnog poglavlja. Briga o tijelu i zdravstvena pitanja ostaju važna, ali se ne koriste kao sredstvo izbjegavanja starijih osoba, već kao sredstvo samopoštovanja. Sličnu filozofiju podržavaju i druge domaće institucije.
Jutarnji list dokumentirao je stalne rasprave o ženama u poodmakloj dobi koje su tek tada postigle unutarnju harmoniju, profesionalnu sigurnost i emocionalnu stabilnost. U tim pričama često se naglašava važnost smirenosti, iskustva i samopouzdanja, te su tri stvari daleko važnije uspješnoj umjetnici od fizičkog izgleda. Zrelost se smatra točkom u kojoj žena treba prestati dokazivati svoju vrijednost svijetu i početi živjeti po vlastitim propisima.
