Dr. Sergej Bubnovski je poznati ruski specijalista u oblasti kineziterapije. Prema izveštaju Stil.kurir.rs, njegova stručnost se pretežno fokusira na lečenje problema vezanih za kičmu i zglobove. Glavni cilj njegovog programa je sprečavanje stagnacije krvi u telu, a doktor veruje da se mnoge bolesti mogu lečiti specifičnim vežbama.
- Dr. Bubnovski smatra da su bolesti uzrokovane smetnjama protoka energije u tijelu, a bol je signal za tu blokadu. On tvrdi da ciljane vježbe mogu učinkovito riješiti probleme vezane uz kosti i zglobove. Stoga se preporučuju vježbe prilagođene ublažavanju boli.Kako biste vježbom ublažili bol u vratu, zauzmite položaj na sve četiri i pritom pazite da vam leđa ostanu u ravnom položaju.
Dok izdišete, savijte leđa prema gore i postupno se vratite u početni položaj. Udahnite dok spuštate leđa i zatim se još jednom vratite u početni položaj. Ponovite ovaj niz pokreta 10-15 puta.Budite oprezni s naglim pokretima glave. Evo rutine vježbi posebno osmišljene za ublažavanje bolova u donjem dijelu leđa.Početni položaj: Započnite ležanjem na leđima s rukama ispod glave. Savijte koljena i postavite stopala blizu poda.
Pokret: Izdahnite dok postupno privlačite ramena prema koljenima, istovremeno podižući glavu i vrat. Vratite se u početni položaj. Ponovite ovaj niz 10 do 15 puta.Za osobe koje imaju bolove u kukovima, evo vježbe koja može pružiti olakšanje. Započnite ležanjem na leđima, stavljajući ruke ispod glave. Savijte noge u koljenima i držite stopala na podu. Da biste izveli pokret, izdahnite dok podižete zdjelicu, stvarajući oblik polumosta.
Ponovite ovaj pokret ukupno 10-15 ponavljanja.Dr. Bubnovski, stručnjak za uredski rad, ističe da osobe koje dulje vrijeme provode sjedeći u uredskom okruženju često traže liječničku pomoć. Kako bi se riješio ovaj problem, on predlaže uključivanje redovitih odmora u dnevnu rutinu. Konkretno, savjetuje kratke intervale hodanja ili vježbi istezanja nakon svakih 45 minuta sjedenja.
Održavajte pravilno držanje tako što ćete osigurati da vam leđa ostanu u ravnom položaju, dok također uzimate pauze kako biste ublažili bilo kakvu napetost odmarajući se na stolici. Kako biste smanjili opterećenje ramena, oslonite laktove na stol dok tipkate po tipkovnici.Bavljenje nevidljivom gimnastikom uključuje izvođenje vježbi koje ciljaju mišiće vaše stražnjice i oponašaju pokret skakanja, čak i ako ne možete stajati.
Osim toga, tijekom ovih vježbi važno je fokusirati se na opuštanje ramenog obruča i kralježnice.Kako biste postigli optimalne rezultate, duboko izdahnite dok se spuštate na stolac, dopuštajući da se vaša kralježnica lagano savije, a ruke opuste u stanju opuštenosti. Ova tehnika će povećati učinkovitost vježbe.
BONUS TEKST:
Paprike su raznovrsna i široko voljena povrćka koja se uzgaja širom sveta zbog svojih različitih oblika, boja, ukusa i upotreba u kulinarstvu. Ova biljka pripada porodici Solanaceae, koja uključuje i druge popularne biljke kao što su paradajz, krompir i patlidžan. Paprike su cenjene ne samo zbog svoje ukusne arome već i zbog svojih nutritivnih benefita i zdravstvenih svojstava.
Botaničke karakteristike
Paprika je jednogodišnja biljka koja može rasti kao grm ili manja stabljika, često visoka od 30 do 120 centimetara. Listovi paprike su tamno zeleni, ovalnog oblika, sa izraženim venama. Cvjetovi su beli ili blago zelenkasti, a plodovi mogu biti različitih oblika, veličina i boja, u zavisnosti od sorte.
Raznovrsnost sorti
Postoji veliki broj sorti paprika, koje se razlikuju po obliku, boji, veličini, ljutini i nameni. Na primer, crvene, žute, zelene i narandžaste paprike su samo neke od boja koje se mogu naći. Takođe postoje i ljute sorte paprika, poput čili paprika, koje se koriste začinjavanje jela širom sveta.
Hranljiva vrednost
Paprike su niskokalorične i bogate vitaminima i mineralima. Posebno su dobar izvor vitamina C, koji je važan za jačanje imunološkog sistema i zdravlje kože. Takođe sadrže vitamine A, E, K, B6, kao i folat, kalijum, gvožđe i druge minerale koji su ključni za održavanje zdravlja.
Upotreba u kulinarstvu
Paprike se koriste u raznim kuhinjama širom sveta zbog svoje univerzalne primene. One se mogu jesti sveže, pečene, kuvane, pržene, punjene ili kao deo salata, umaka, supa, gulaša, pizza i drugih jela. Ljute paprike se često koriste kao začin u raznim pikantnim jelima.
Zdravstvene koristi
Redovno konzumiranje paprika može doprineti boljem zdravlju. Vitamin C i drugi antioksidansi u paprikama pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja, čime se smanjuje rizik od hroničnih bolesti poput srčanih oboljenja i određenih tipova kancera. Takođe, vlakna u paprikama podržavaju zdravlje digestivnog sistema i pomažu u regulaciji probave.
Ekonomski značaj
Paprike imaju značajan ekonomski značaj u mnogim regionima gde se gaje komercijalno. One čine važan deo globalne trgovine povrćem, sa različitim sortama koje zadovoljavaju različite potrebe potrošača širom sveta.
Saveti za uzgoj
Za uspešan uzgoj paprika potrebno je osigurati dobro drenirano zemljište, sunčanu poziciju i redovno zalivanje. Pravilna nega biljaka, kao što je pravovremeno đubrenje i zaštita od štetočina, takođe je važna za postizanje visokog prinosa.
Zaključak
Paprike su ne samo ukusno povrće već i dragocen izvor hranljivih materija i zdravstvenih benefita. Njihova raznovrsnost u boji, obliku i ukusu čini ih omiljenim sastojkom u mnogim kuhinjama širom sveta, dok njihova nutritivna vrednost čini neizostavnim delom zdrave ishrane. Uz to, paprike su važan igrač na tržištu povrća, što ih čini ključnim faktorom u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
