Svako od nas je bar jednom u životu osjetio nadimanje u stomaku i to uopšte nije prijatna pojava. Ukoliko vam se to stalno dešava trebate posjetiti svog ljekara a u nastavku saznajte šta može biti uzrok.
Mnogi se ljudi svakodnevno bore s osjećajem težine u želucu, plinovima i nadutošću, a vrlo malo ljudi shvaća da problem može biti jednostavan kao luk. Unatoč tome što se smatra jednom od najzdravijih i najkorisnijih namirnica u kuhinji, kod određenih pojedinaca može uzrokovati značajnu bol nakon konzumacije.
To nije zbog loše kvalitete hrane, već zbog načina na koji je tijelo prerađuje. Zanimljivo je da većina ljudi čak ni ne smatra da je nadutost povezana s lukom, često se nalazi u malim količinama u gotovo svakom jelu, od juha i variva do sendviča i salata. Međutim, za osobe s osjetljivim želučanim sustavom, čak i mala količina može dovesti do neugodnih simptoma. Zašto je problematičan za želudac?
Luk je pun hranjivih tvari, antioksidansa i vlakana, za koje se kaže da su korisni za zdravlje. Međutim, upravo ta vlakna i specifični spojevi koje luk sadrži mogu uzrokovati probleme osobama s osjetljivom kožom. Primarni krivci su fruktani, klasa ugljikohidrata koju je teško odvojiti od tankog crijeva. Umjesto da se pravilno razgrade, migriraju u debelo crijevo, gdje ih bakterije koriste. Tijekom tog postupka izbacuju se plinovi, što uzrokuje nadutost, grčeve i neugodan osjećaj napetosti u želucu.
- Sirovi luk ima posebno jaku sklonost tome. Kada se konzumira kao svježa hrana – u salatama, sendvičima ili kao dio mesnog jela – može uvelike povećati stvaranje plinova. Termička obrada, poput pirjanja, kuhanja ili pečenja, uključuje razgradnju nekih od ovih spojeva, ovaj proces čini luk blažim i lakšim za razgradnju. Zato je uobičajeno da ljudi vjeruju da im kuhani luk ne smeta, međutim, sirovi luk uzrokuje ozbiljnu reakciju.
Nije samo luk kriv Ako vjerujete da će bacanje luka riješiti problem, mogli biste se ugodno iznenaditi – često nije jedini krivac. Mnoge druge zdrave namirnice imaju potencijal izazvati iste učinke, posebno one koje sadrže puno vlakana i spojeva sumpora. Povrće iz porodice krstašica, uključujući cvjetaču, brokulu i prokulice, naziva se “nadutim”. Ove biljke sadrže složene šećere (poput rafinoze) i sumporne spojeve koji se teško razgrađuju.
Kada dođu do crijeva, bakterije ih dezinficiraju i proizvode plinove, što uzrokuje iste simptome – nadutost, pritisak u želucu i osjećaj “balona”. Unatoč činjenici da se ova hrana smatra izuzetno hranjivom – bogata je vitaminima C i K, vlaknima i antioksidansima, neće svi organizmi reagirati na isti način. Neki pojedinci mogu je konzumirati bez problema, dok drugi osjećaju značajnu nelagodu nakon samo jedne porcije. Kako prepoznati hranu koju ne volite.
Povremeno je teško točno utvrditi što uzrokuje nadutost. Simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati nakon jela, stoga se često pogrešno povezuju s drugom hranom. Najučinkovitija metoda otkrivanja što vas muči je vođenje dnevnika prehrane. Vodite pisani zapisnik o svemu što jedete tijekom dana, kao i o trenutku kada se nelagoda pojavi. Nakon nekoliko dana ili tjedana, počet ćete primjećivati trendove. Možda mislite da ste se nadutili nakon salate od luka, ali ne i nakon samog obroka.
Ili da vas određene kombinacije hrane iritiraju, na primjer, luk i gazirana pića. Posebno obratite pozornost na sindrom crijeva (IBS). Osobe s ovim stanjem imaju veću osjetljivost na FODMAP ugljikohidrate (koji uključuju fruktane dobivene iz luka), stoga bi bilo korisno razgovarati s nutricionistom ili gastroenterologom. Kako ublažiti nadutost i olakšati probavu Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali značajnih strategija koje mogu smanjiti nadutost i bolove u želucu: Jedite manje obroke i svaki od njih temeljito žvačite. Umjesto da jedete nekoliko velikih obroka, odaberite nekoliko manjih tijekom dana.
Nemojte previše govoriti tijekom obroka – to će dovesti do puno dodatnog zraka koji doprinosi nadutosti. Pijte puno vode tijekom dana, posebno između obroka. Ograničite konzumaciju gaziranih pića i sokova s visokim udjelom soli. Nakon jela, prošećite se – čak i kratka šetnja od deset minuta može olakšati probavu. Ako ne možete u potpunosti izbjeći hranu koju ne volite, pokušajte je kombinirati s drugima koji olakšavaju probavu, poput đumbira, peršina ili mente. Osim toga, probiotici dobiveni iz jogurta ili kefira mogu pomoći u održavanju crijevne flore, što dodatno smanjuje stvaranje plinova.
Obratite pažnju na potrebe svog tijela Unatoč uvriježenom mišljenju da su luk, cvjetača i brokula zdrave namirnice, to ne znači da ih svi moraju moći jesti podjednako. Svaki organizam ima jedinstven skup potreba i ograničenja. Ono što se za jednu osobu smatra “superhranom”, za drugu može biti problem. Zato svrha ove točke nije potpuno eliminirati problematičnu hranu, već naučiti kako je ponovno učiniti manje problematičnom – bilo da je podgrijavate ili je jedete u manjim količinama, ili je zamijenite blažim alternativama. Prava ravnoteža ne postiže se savršenom prehranom, već svakodnevnim osluškivanjem tjelesnih signala.
