Japanci su poznati kao najdugovječniji narod na svijetu a naučnici ovu činjenicu opravdavaju njihovom prehranom kao i aktivnim načinom života. U nastaku saznajte koje navike upražnjavaju.
Japan je poznat po iznimno dugom životnom vijeku svojih stanovnika, a zanimljivo je da mnogi Japanci, čak i u dubokoj starosti, ostaju mentalno bistri, fizički aktivni i vedri. Dok u mnogim zapadnim zemljama broj oboljelih od demencije neprestano raste, u Japanu su stope daleko niže, što je izazvalo veliko zanimanje istraživača. Pitanje je – što je to što Japanci čini zdravima i vitalnima i u poznim godinama? Tajna njihove dugovječnosti leži u svakodnevnim navikama koje oblikuju njihov način života. Od prehrane, društvenih odnosa, životne filozofije pa sve do mentalne discipline, sve ove navike zajedno pomažu Japancima da zadrže svoj mozak i tijelo u vrhunskom stanju.
- Japanska prehrana, poznata kao washoku, dio je UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine i temeljena je na jednostavnim, ali izuzetno hranjivim sastojcima. Riba, povrće, soja, fermentirani proizvodi i skromne porcije riže čine osnovu ove prehrane. Omega-3 masne kiseline, koje su prisutne u ribi poput lososa, tune, sardine i skuše, ključne su za zdravlje mozga. Japanci konzumiraju ribu gotovo svakodnevno, što je povezano s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih poremećaja.
Osim toga, fermentirani proizvodi poput miso juhe i nattoa pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore, koja, prema novim istraživanjima, ima ključnu ulogu u zdravlju mozga. Za Japan je također karakteristična praksa “hara hachi bu”, što znači jesti do 80% sitosti. Ova filozofija ne samo da održava optimalnu tjelesnu težinu, već sprječava prejedanje, što može dovesti do metaboličkog stresa i ubrzanog starenja mozga. Svaki obrok u Japanu smatran je ritualom zahvalnosti, čime se potiče svjesno jedenje koje smanjuje stres i poboljšava koncentraciju.
Osim pravilne prehrane, fizička aktivnost igra ključnu ulogu u japanskoj kulturi zdravlja. U Japanu starost ne znači mirovanje. Dnevna tjelesna aktivnost, bilo da se radi o hodanju, vrtlarenju, tai chiju ili laganim vježbama poput “radio taiso” koje se svakodnevno emitiraju na radiju, postala je integralni dio života Japanca. Ove aktivnosti nisu naporne i ne traže posebnu opremu, ali pomažu u održavanju fizičke vitalnosti i mentalne svježine. Redovito kretanje potiče cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom, a aktivira stvaranje novih neuronskih veza, čime se smanjuje rizik od demencije i depresije. Pored toga, Japanci često prakticiraju zajedničke jutarnje vježbe, što dodatno ojačava socijalnu povezanost i jača društvenu koheziju. Znanstvena istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito vježbaju u društvu imaju manji rizik od kognitivnog pada, jer društvena interakcija stimulira mozak jednako kao i fizička aktivnost.
Mentalna aktivnost također ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Japanci vjeruju da je važno imati “ikigai” – razlog za život. To može biti obitelj, posao, hobi, umjetnost, volontiranje ili briga za zajednicu. Ikigai daje smisao životu i štiti mozak od apatije i mentalnog propadanja. Osobe koje imaju jasnu svrhu u životu imaju manji rizik od Alzheimerove bolesti, depresije i anksioznosti. Zanimljivo je da Japanci ne poznaju pojam “umirovljenja” u zapadnom smislu riječi – starije osobe u Japanu i dalje rade ili se bave aktivnostima koje ih ispunjavaju. Također, Japanci njeguju cjeloživotno učenje, često pohađaju tečajeve, uče strane jezike, kaligrafiju ili origami, čime održavaju radoznalost i osjećaj postignuća. Ovaj mentalni izazov pomaže u održavanju fleksibilnosti mozga i sprječava njegove degenerativne promjene.
Jedan od najvažnijih aspekata dugovječnosti u Japanu je duboka društvena povezanost. Osobe u Japanu rijetko žive izolirano. Čak i u starijoj dobi, ljudi su aktivni u svojim zajednicama, bilo kroz obiteljske veze, kvartovske udruge, klubove umirovljenika ili volontiranje. Posebno je poznat koncept “moai”, koji dolazi s otoka Okinawe, regije s najvećim brojem stogodišnjaka na svijetu. Moai predstavlja grupu prijatelja za cijeli život, koji se redovito sastaju, brinu jedni o drugima i dijele emocionalnu i praktičnu podršku. Znanstvena istraživanja pokazuju da osjećaj pripadnosti i socijalne interakcije značajno smanjuje rizik od demencije, depresije i prerane smrti. Osim toga, poštovanje starijih osoba u Japanu čini da se oni ne osjećaju kao teret, već kao izvor mudrosti, čime se jača njihova emocionalna sigurnost i samopouzdanje.
Japanci nas uče da dugovječnost nije samo pitanje godina, već i kvalitete života, misli, odnosa i navika. Njihova svakodnevna praksa – od zdrave prehrane, fizičkog kretanja, mentalnog izazova do dubokih društvenih veza – sve doprinosi zdravlju mozga i dugovječnosti. Zdrav mozak, fizička vitalnost, smanjenje stresa i depresije, pa čak i socijalna kohezija postali su ključni faktori u japanskom pristupu starenju, koji je primjer kako možemo živjeti ispunjenije i zdravije, neovisno o dobi.
