Posljednjih godina na društvenim mrežama su jako popularne ispovijesti u kojima korisnici najčešće anonimno iznose neka svoja iskustva ili događaje iz života koje su na njih ostavili veliki dojam.
Bonus tekst:
Proljeće je povezano s ljepotom, ali i izazovima, posebice za one koji imaju sezonske alergije. Porast broja alergičnih osoba postao je značajan problem u suvremenom društvu, a s porastom temperature mnogi su se ljudi susreli s uobičajenim simptomima kihanja, začepljenosti i svrbeža. Oni koji traže rješenja za te probleme pronaći će stručnjake poput nekoliko učinkovitih savjeta dr. Branimira Nestorovića koji mogu ublažiti simptome proljetnih alergija i spriječiti ih. Porast alergija nije ograničen samo na određenu regiju, već je svjetski problem.
Dr. Nestorović priznaje da Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će do 2025. godine otprilike polovica svjetske populacije imati neki oblik alergije. Uzrok ovolikog povećanja broja alergičnih osoba pripisuje se urbanizaciji i modernom načinu života, u kojem ljudi više vremena provode unutra nego vani, daleko od prirode i mikroorganizama koji su tradicionalno bili dio svakodnevice. On vjeruje da su naša tijela nastala u prirodnom staništu, gdje su bila u izravnom kontaktu s brojnim bakterijama i mikroorganizmima, što je pomoglo u jačanju imunološkog sustava. Život u sterilnom okruženju, uz stalno izbjegavanje prisutnih mikroba, može imati negativan učinak na imunološki sustav – to šteti osjetljivosti alergija i slabi imunološki sustav.
Jedan od najvažnijih savjeta koje dr. Nestorović navodi u borbi protiv alergija je izlaganje alergenim tvarima u malim količinama. Unatoč uvriježenom mišljenju da mnogi roditelji oklijevaju izlagati svoju djecu prljavštini ili bakterijama, stručnjaci vjeruju da je upravo suprotno – razdoblje izloženosti prljavštini i bakterijama može biti korisno. Dr. Nestorović predlaže roditeljima da povremeno puste djecu da vježbaju u prostorima koji nisu sterilizirani, poput prašnjavih podova ili neuređenih dvorišta. Ova navika može pospješiti razvoj otpornosti imunološkog sustava jer djeca neće imati strah od kontakta s korisnim bakterijama koje priroda daje.
Umjesto da ih štitimo od svijeta, trebali bismo promovirati njihovu sposobnost da se suoče s njim, to će u konačnici imati pozitivan učinak na njihov imunitet. Jedna od briga roditelja je pretjerano zaštitnički stav njihove djece prema bakterijama i alergenim tvarima. Mnogi stručnjaci, pa tako i Nestorović, preporučuju da se bakterije u velikoj mjeri ne steriliziraju antibioticima i da se ne sterilizira okoliš, a oboje se smatra negativnim utjecajem na zdravlje. Umjesto upotrebe jakih deterdženata ili antibakterijskih tvari koje mogu štetno utjecati na kožu, preporučuje se određeni stupanj održavanja higijene.
- Često čišćenje može uzrokovati ekcem i druge probleme s kožom kod djece. Doktorica Nestorović priznaje da je dovoljno pridržavati se osnovnih higijenskih postupaka, poput pranja ruku, no pretjerano čišćenje može imati negativan učinak. U natjecanju protiv alergija dr. Nestorović ističe važnost uravnoteženog načina razmišljanja. Učinkovito izlaganje alergenskim tvarima, dovoljna zaštita i izbjegavanje pretjeranog čišćenja mogu uvelike smanjiti simptome alergije. Život u prirodnom okruženju, uz normalnu interakciju s bakterijama, može dovesti do dugoročnih zdravstvenih prednosti. Osim toga, ključno je zapamtiti da je prevalencija alergija u porastu, ali postoje načini za ublažavanje njihovih simptoma, a prevencija i jačanje imuniteta imaju značajnu ulogu u tome.
U tom kontekstu, mnogi se roditelji još uvijek pitaju je li sigurno djecu izlagati bakterijama, posebice u kontekstu globalnih epidemija i straha od bolesti. Ipak, stručnjaci sugeriraju da treba pronaći zlatnu sredinu te da je, iako u izlaganju opasnostima ne treba biti pretjeran, prevencija najučinkovitiji način jačanja imunološkog sustava. To podrazumijeva povremeni susret s prirodnim alergenima, zdravu prehranu i tjelovježbu, kao i izbjegavanje prekomjerne upotrebe sintetičkih deterdženata koji mogu negativno utjecati na kožu i dovesti do alergijskih reakcija. Neka su istraživanja pokazala da redovito provođenje vremena na svježem zraku smanjuje učestalost alergijskih simptoma kod djece i smanjuje simptome alergije kod odraslih.
Djeca, osobito ona u pre-K, još nisu postigla punu razinu imuniteta, a prevelika zaštita od bakterija i alergena može nepovoljno utjecati na razvoj njihove prirodne obrane. U tom smislu, roditelji bi trebali otkloniti strah i omogućiti djeci da se igraju i istražuju jer je to jedan od najznačajnijih čimbenika u poboljšanju njihovog zdravlja. Razumijevanjem savjeta i preporuka stručnjaka poput dr. Nestorovića možemo očekivati da će se simptomi alergije uz dovoljnu prevenciju i imunitet značajno smanjiti u odnosu na običnu prehladu.
