Humor i šale su od davnina dio ljudske kulture, a njihov utjecaj na raspoloženje i smijeh često se naziva ljekovitim. Danas vam donosimo jedan od najpopularnijih viceva koji se širi društvenim mrežama i izaziva niz smijeha kod svojih slušatelja.
Priča počinje tako što se Sakib zaposlio u auto-salonu u Njemačkoj. Prvi dan na poslu došli su Japanci, a Sakib je odmah prodao deset automobila. Drugi dan, kad su došli Arapi, uspio je prodati još petnaest. Šef, zaprepašćen ovim uspjehom, nije mogao vjerovati kako Sakib postiže takve rezultate.
- Odlučio je razjasniti stvar pa je pristupio Sakibu i upitao ga: “Sakibe, boga ti, kako uspijevaš tako brzo prodavati automobile?” Sakib, siguran u sebe, odgovorio je: “Šefe, imam veze po cijelom svijetu, nema ko me ne zna.
Čak sam dobar i s papom!” Šef, pomalo skeptičan, rekao je: “Ma daj, Sakibe, ne zaje*aji, dobar s papom?!” Sakib, uvjeren da govori istinu, predložio je šefu opkladu od deset tisuća eura da će dokazati svoju tvrdnju odlaskom u Vatikan. Kad su stigli, Sakib je rekao šefu da saceka na trgu, a on će izaći na balkon s papom i mahnuti mu kao dokaz da ga poznaje. Nakon pet minuta Sakib se zaista pojavio na balkonu s papom i mahnuo šefu.
Odjednom, šef je pao u nesvijest. Sakib ga je polijevao vodom dok ga je vraćao natrag, pitajući: “Šefe, što se dogodilo?” Šef, još uvijek zbunjen, odgovorio je: “Ma sve je bilo u redu dok nisi izašao s papom na balkon i mahnuo, ali me jedan lik dotaknuo po ramenu i pitao: ‘A izvinite, tko je onaj lik s papom?'”
BONUS TEKST
Čokolada je postala jedan od omiljenih dijelova svakodnevnog života, a mnogi je smatraju jednom od najdražih slastica na svijetu. Međutim, put do ovog statusa bio je dug i pun transformacija.
- Povijest čokolade započinje prije tisuća godina u središtu drevnih civilizacija Srednje Amerike, gdje su Maje i kasnije Asteci koristili kakao zrna za pripremu napitka poznatog kao “xocolatl”.
Ovo piće, gorko i pjenušavo, bilo je daleko od slatkog uživanja kakvo danas poznajemo. Umjesto toga, smatralo se raskošnim iskustvom koje daje snagu, energiju i čak božansku moć. Lideri poput Moctezume redovito su ga konzumirali, vjerujući da poboljšava njihovu vitalnost i koncentraciju. Kakao je bio više od hrane; služio je kao oblik valute, simbol bogatstva i duhovni znak teškoće u drevnim društvima.
Dolaskom španjolskih osvajača u Novi svijet 16. stoljeća, kakao je privukao pozornost Hernána Cortésa i njegovih drugova. Oni su prepoznali njegov potencijal i odlučili ga prezentirati europskom dvoru. Međutim, gorak okus originalnog napitka bio je neprihvatljiv za europske nepce.
- Kao odgovor, počeli su modificirati recept dodavanjem šećera i cimeta, što je rezultiralo ugodnijim okusom. Tako je čokolada ušla u Europu kao luksuzni napitak, dostupan samo najbogatijima.
Tek s dolaskom industrijske revolucije 19. stoljeća počela je masovna proizvodnja čokolade. Švicarska je postala centar inovacija, a ključni trenutak nastao je 1875. godine kada je Daniel Peter, u suradnji s Henrijem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu. Ovaj izum promijenio je teksturu, okus i izgled čokolade, pretvarajući je iz tekućeg napitka u čvrstu poslasticu.
Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, kompanije poput Cadburyja, Hersheya i Marsa pretvorile su čokoladu u globalnu senzaciju. Ova nekada ekskluzivna poslastica za elitu postala je dostupna široj populaciji u različitim oblicima – od pločica do pralina. U suvremenom dobu, istraživanja su pokazala da crna čokolada, bogata flavonoidima, ima pozitivne učinke na zdravlje srca, kognitivne funkcije i raspoloženje.
- Antioksidansi u čokoladi poboljšavaju cirkulaciju, smanjuju upalu i štite stanice od oštećenja. Tako je čokolada, koja je nekada bila dio vjerskih rituala i simbol bogatstva, evoluirala u modernu slastić koja nosi uz sebe i moguće zdravstvene prednosti.
Putovanje čokolade od drevnih civilizacija do današnjih modernih oblika odražava izvanrednu evoluciju. Ona je više od jednostavne namirnice; utjelovljuje kulturno nasljeđe, industrijski napredak i emocionalnu vezu koja spaja ljude diljem svijeta.
Bilo da se koristi kao dar, gest pažnje ili način da se podigne raspoloženje, čokolada je postala simbol koji nadilazi granice kulture i generacija. Ko bi mogao zamisliti da će zrna kakaovca, nekada vrijedna kao novac, postati dio svakodnevnog uživanja milijuna ljudi širom svijeta?
