Mujo i Fata su če4sto akteri najboljih viceva a mi za vas imao danas jedan od njih. Inače svrha šale ili vica je da izazove smijeh i dobro raspoloženje što nam je svima potrebno.
DODATNI TEKST
Čokolada je jedan od najcjenjenijih slastičarskih proizvoda na svijetu; međutim, ono što mnogi ljudi ne znaju je da se njegova povijest proteže tisućama godina unatrag, prateći svoje porijeklo do drevnih civilizacija. Dok moderne asocijacije čokoladu povezuju s modernim slasticama i slasticama, njezina izvorna namjena i oblik bili su potpuno drugačiji. Put od gorkog pića do prekrasne slatkoće koju danas prepoznajemo bio je dug, obilježen nizom fascinantnih transformacija.
- Porijeklo čokolade seže u Meksiko, gdje su drevne Maje i Asteci prvi koristili zrna kakaovca za pravljenje pića. Ovo piće, nazvano “cocolatl”, značajno se razlikuje od čokolade kakvu danas poznajemo. Asteci su zrna kakaovca obrađivali mljevenjem i miješanjem dobivene paste s vodom, začinima i ljutim papričicama, što je rezultiralo gorkom i ljutom smjesom koja je imala gotovo ceremonijalno značenje. Kakao je bio visoko štovan, a konzumirali su ga plemići i vođe, uključujući Moctezumu, posljednjeg vladara astečkog carstva, koji je vjerovao da daje snagu i energiju, smatrajući ga pićem bogova.
Iako su zrna kakaovca bila cijenjena, njihova se važnost protezala izvan puke konzumacije kao pića. U astečkom društvu zrna kakaovca služila su dvostrukoj svrsi kao oblik valute. Povijesni izvještaji pokazuju da se jaram turske odjeće mogao kupiti za 100 zrna kakaovca, dok se kokoš cijenila na 10. Trgovina zrnom kakaovca bila je toliko važna da su mnoge srednjoameričke kulture smatrale kakao “darom bogova”, uzdižući ga na najviši status unutar svoje društvene hijerarhije. Nakon dolaska Španjolaca u Ameriku u 16. stoljeću, čokolada je stekla popularnost u europskim društvima; međutim, početne iteracije čokolade bile su znatno drugačije od onih u kojima se danas uživa.
Španjolski konkvistadori, uključujući Hernána Cortésa, koji se odvažio posjetiti Meksiko, uveli su recept u Španjolsku, a kasnije su ga modificirali kako bi odgovarao europskim željama. Ljute papričice i razne začine zamijenili su šećerom, čineći piće slađim i mnogo privlačnijim ukusu španjolske aristokracije. U tom je trenutku čokolada počela postupno rasti kao omiljeno piće među europskom elitom. Oko 1500. godine čokolada je debitirala u Europi, a postojala je isključivo u tekućem obliku.
Tek je u 19. stoljeću, s napretkom industrije i tehnologije, proizvodnja čokolade doživjela transformativnu promjenu. U Švicarskoj je 1828. označila značajan razvoj budući da su strojevi korišteni za ekstrakciju kakao maslaca iz kakaove mase koju je prije bilo teško samljeti, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Osim toga, 1875. godine švicarski inovator Daniel Peter ušao je u povijest predstavljanjem prve mliječne čokolade, koristeći mlijeko u prahu Henrija Nestléa, ključni trenutak koji je preoblikovao čokoladu kakvu danas poznajemo.
Pojava modernih čokoladica dogodila se u drugoj polovici 19. stoljeća. stoljeća, obilježeno naporima renomiranih čokoladijera kao što su Hershey, Mars i Cadbury, koji su pokrenuli komercijalizaciju čokolade, čime su proširili njezinu dostupnost široj publici. Ova je transformacija lansirala čokoladu u globalni fenomen i sada je među najpopularnijim proizvodima na svijetu. Zanimljivo je da su posljednjih desetljeća istraživači identificirali niz zdravstvenih dobrobiti povezanih s tamnom čokoladom, koja se sve više prepoznaje po svojim blagotvornim učincima na zdravlje kardiovaskularnog sustava, kognitivnu funkciju i opće mentalno blagostanje.
Kakao je bogat flavonoidima, prirodnim antioksidansima koji pomažu smanjiti upalu i poboljšati cirkulaciju krvi. Posljedično, čokolada, koja se nekoć smatrala cijenjenim božanskim napitkom, transformirala se u uobičajeno uživanje i izvor skromnog užitka za milijarde ljudi diljem svijeta. Čokolada je značajno evoluirala od nekoć gorkog napitka do omiljenog slatkiša, s poviješću koja je raznolika i duboka. Ova evolucija ne odražava samo promjene u nepcima, već i transformacije u društvenim normama i industrijski napredak. Zanimljivo je uzeti u obzir da su zrna kakaovca, koja su se povijesno koristila kao valuta i uključena u vjerske obrede, sada postala glavna komponenta proizvoda koje njegujemo svaki dan.
