Danas za vas imamo jedan vic koji je jako popularan na društvenim mrežama a čiji je glavni lik Mujo. Kratke šale poput viceva ua cilj imaju da poprave raspoloženje i izazovu smijeh.
Veza između šefa i zaposlenika tradicionalno je meta brojnih šala i priča, a Balkan je posebno poznat po humoru. Jedna od tih priča je i nadničar Mujo koji je tražio bolovanje. Međutim, njegov šef nije bio spreman napustiti svoje zaposlenike jer je toliko ovisio o njima. Umjesto da cijela priča preraste u svađu, Mujo ju je pretočio u šalu koja je izazvala smijeh i pokazala da humor često može ublažiti najteže situacije. Nakon spontano nastale promjene, ne samo da je izbjegao opasnosti, već je i cijeli narativ favorizirao u svoju korist.
- Humor je uvijek bio jedno od najmoćnijih oruđa radnika, osobito u teškim vremenima. U ovakvim pričama Mujo nije samo običan radnik, već predstavlja lukavu i snalažljivu prirodu koja se prenosi generacijama. Kada je svom nadređenom pokušao opisati svoje zdravstveno stanje, očekivao je zbunjenost, ali ovo je bio komičan komentar koji je promijenio temu razgovora. Njegov komentar o gazdinoj lijepo uređenoj rezidenciji i dvorištu postao je dio šala koje su se dijelile na društvenim mrežama iu razgovorima po kafićima.
Ljudi su u tim pričama razmišljali o vlastitim iskustvima; često su vjerovali da njihovi poslodavci nisu prepoznali njihovu želju za spavanjem. Avaz navodi da su vicevi o Muji i Hasi i dalje popularni jer publika humor u njima prepoznaje kao primjeren vremenu, ali i zato što sadrže kritiku odnosa uposlenika prema poslodavcu. Posebno je vrijedno pažnje da u nekim slučajevima šale zapravo predstavljaju odraz stvarnog života, kada se radnici s osmijehom suočavaju sa sustavom koji im nije uvijek naklonjen. Smijeh pomaže ublažiti inače tešku situaciju.
Bonus tekst:
Pripovijest o Muji i njegovom poslodavcu je kratka i komična, ali tekst omogućava dublje sagledavanje svijeta rada i kapitala. S jedne strane su radnici koji se bore za svoja prava, a s druge tvrtke koje reguliraju napredak gospodarstva. Kada govorimo o tvrtkama, obično govorimo o globalnim behemotima koji utječu na svakodnevne živote bezbrojnih ljudi. Današnje najveće tvrtke nisu samo tvrtke koje djeluju u poslovnom svijetu; oni su centri koji imaju moć utjecati na tijek tehnologije, ekonomije i politike. Njihova moć određena je tržišnom kapitalizacijom, prihodom i globalnim opsegom.
Na primjer, Apple ima novčanu vrijednost od preko 3 milijarde dolara, što nije samo proizvođač telefona, već i preteča komunikacije i življenja. Microsoft, Amazon i Google razvijaju digitalnu infrastrukturu modernog čovjeka, dok Tesla svojim digitalnim okvirom prednjači u automobilskoj industriji. Kako prenosi Klix.ba, IT stručnjaci u našoj regiji smatraju da utjecaj ovih kompanija nije ograničen samo na tehnološki svijet, već se proteže i na obrazovanje i tržište rada u ovoj regiji.
Mnoge lokalne tvrtke su specifično bazirane na standardima koje su uspostavile globalne korporacije, što uzrokuje da način na koji posluju u Bosni, Srbiji ili Hrvatskoj sve više odgovara ovom trendu. Digitalna transformacija postaje sve neizbježnija, a globalne korporacije određuju tempo. S druge strane, naftni divovi poput Saudi Aramca, Exxona i Shella i dalje imaju značajan utjecaj zbog globalne ovisnosti o fosilnim gorivima. Unatoč njihovoj predanosti obnovljivoj energiji, njihova snaga još uvijek dolazi iz nafte i plina. Globalne krize pokazale su da je energija jedan od najmoćnijih političkih alata, a tvrtke koje je posjeduju često su uključene u političke sukobe na globalnoj razini. Ne treba zanemariti ni monetarni sektor.
Banke poput JPMorgan Chasea i kineskog ICBC-a imaju trilijune dolara u imovini, zajedno s velikim investitorima poput BlackRocka i Vanguarda koji posjeduju imovinu sličnih razmjera. Njihov utjecaj je ogroman, unatoč nedostatku vidljivog utjecaja na većinu građana. Oni određuju lokaciju kapitala, zbog čega se globalna ekonomija razvija u određenom smjeru. U članku Večernjeg navode se učinci popisa na naše građane: oni možda nisu u blizini sjedišta tih korporacija, ali osjećaju utjecaj popisa kroz cijenu goriva, inflaciju i dostupnost tehnologije. Na primjer, kada cijena nafte poraste zbog politika tvrtki poput Aramca, to se dodatno odražava na pumpama u gradovima poput Zagreba, Sarajeva ili Beograda.
Kada Apple predstavi novi dizajn iPhonea, mladi potrošači u regiji mjesecima ga jedva čekaju kupiti. Ostale marke potrošača, poput Coca-Cole, Pepsija, Nestléa, Procter & Gamblea i Unilevera, imaju posebna svojstva. Česti su u našem svakodnevnom životu i obično se nalaze u gotovo svakom domu. Njihov utjecaj nije samo ekonomski, već i emocionalni: povezani su s tradicijama, preferencijama i ritualima. To je kapacitet marketinga, ali i moć globalizacije, jedan proizvod može komunicirati ljudima od New Yorka do Sarajeva. U međuvremenu, Azija je postala novi centar moći. Tvrtke poput Alibabe, Tencenta, Samsunga i Huaweia mijenjaju dinamiku moći. Toyota i BYD pokazuju da azijski divovi ne slijede samo Zapad, već da imaju specijalizirana područja i vrhunski prestiž.
