Vicevi su od davnina dio ljudske kulture i način da se s humorom prikažu različite životne situacije. Posebno su popularni oni koji uključuju poznate likove poput Muje i Fate, koji svojom jednostavnošću i naivnošću izazivaju smijeh kod slušatelja.
- Jedan od takvih viceva govori o Muhamedu, zvanom Mujo, i njegovoj supruzi Fati, koji su odlučili započeti novi život u Americi. Amerikanci su im rekli da mogu činiti sve što žele, ali da moraju pridržavati se jednog pravila – kad dobiju dijete, moraju mu dati američko ime.
Nakon nekog vremena, Fata je rodila sina, pa je Mujo otišao upisati ga u knjigu rođenih. Kad se vratio kući, Fata ga je ispunjena radoznalošću pitala kako su nazvali dječaka. Na to je Mujo uzbuđeno odgovorio: “Sjedinjene Američke Države!” Fata, pomalo zbunjena, nastavila je pitati kako će ga zvati u svakodnevnom životu. Mujo je s osmijehom odgovorio: “Esadeee, Esadeee!”
BONUS TEKST
Čokolada je jedna od rijetkih namirnica koje nose duboku povijest, bogatu emocijama i simbolikom. Danas je povezana s desertima i uživanjem, ali njezina evolucija od drevnih civilizacija do suvremenih oblika bila je puna dramatičnih promjena.
- Njeno porijeklo može se pratiti do današnjeg Meksika, gdje su drevne civilizacije poput Maja i Azteka prepoznale izuzetne kvalitete kakao zrna. U to vrijeme čokolada nije bila slatkiš, već se konzumirala kao gorki napitak nazvan “xocolatl”.
Taj napitak se pripremao miješanjem mljevenih kakao zrna s vodom, začinima i povremeno ljutim paprikama. Njegov jak ukus bio je povezan s ritualnim praksama, a vjerovalo se da posjeduje moć i snagu. Kakao je bio rezerviran za plemstvo i vjerske vođe, dok su ga ljudi poput Moctezume redovito konzumirali radi svojstava koja povećavaju energiju. Osim kao hrana, kakao je također služio kao valuta u Aztečkom carstvu.
- Zrna kakaa se koristila za trgovinu, poput kupovine pileta za deset zrna ili komada fine odjeće za stotinu zrna. Tako je kakao imao ključnu ulogu ne samo u prehrani, već i u ekonomskom sustavu tog doba.
S dolaskom španjolskih konkvistadora u 16. stoljeću, kakao je otkriven i uveden u Europu. Međutim, njegova gorka priroda nije odmah bila prihvaćena. Tek kada su ljuti začini zamijenjeni šećerom, čokolada je postala popularna među europskom aristokracijom. Prvo je konzumirana kao luksuzni napitak, dostupan samo elitama, ali s tehnološkim napretkom počela je transformacija u čvrstu čokoladu.
Značajan proboj dogodio se u 19. stoljeću, kada su švicarski inovatori unaprijedili metode ekstrakcije kakao maslaca, omogućujući stvaranje čvrste, slatke čokolade. Godine 1875., Daniel Peter je razvio prvu mliječnu čokoladu u suradnji s Henri Nestléom, što je označilo početak nove ere u proizvodnji slatkiša.
U drugoj polovici 19. stoljeća, kompanije poput Hersheyja, Marsa i Cadburyja započele su masovnu proizvodnju čokolade, čineći je dostupnom široj populaciji. Danas je čokolada prisutna u različitim oblicima, od luksuznih pralina do jednostavnih štapića, i postala je jedna od najpopularnijih namirnica na globalnoj razini.
- Istraživanja pokazuju da crna čokolada, bogata flavonoidima, ima pozitivne učinke na zdravlje, poput poboljšanja cirkulacije, smanjenja upalnih procesa i jačanja kognitivnih funkcija.
Iako je industrijska proizvodnja promijenila način na koji se čokolada konzumira, ona i dalje zadržava svoju magiju. Njeno povijesno putovanje od poštovanog napitka do modernog uživanja odražava kulturne promjene i evoluciju ljudskih navika. Bez obzira na lokaciju, čokolada i dalje izaziva osmjeh i predstavlja kratki trenutak sreće u svakodnevnom životu.
