Danas se obilejžava vjerski praznik Blažene Marije ili Blage Mare kako se u nekim krajevima zove. Prema predanjima na ovaj dan žene bi trebale uraditi jednu stvar.
U srpskoj tradicionalnoj kulturi ime Blaga Mare povezuje se s duboko ukorijenjenom harmonijom i opuštenošću. Nazivana i Blažena Marija, ne povezuje se s nasiljem, grmljavinom ili kaznom, već sa skladom, odmorom i utjehom koju daje dušama onih koji su u nevolji. Njezina uloga, sveta koliko i ljudska, čini da je se posebno povezuje sa ženama koje žive skromno, rade u tišini i vjeruju, a da to drugima ne pokazuju. Za razliku od drugih svetih likova čije se moći i postignuća glasno štuju, Blažena Mara je lik koji zagovara, a da ga se ne slavi.
Teoretizira se da ona posebno pomaže ženama koje šute i mole se bez grižnje ljutnje, te da im ipak pomaže kad život ima poteškoća. Upravo zbog toga, svetac se smatra bliskim suradnikom onih koji nose teška bremena koja drugi često ne prepoznaju. Prema tradicionalnom opisu narodne kulture njezine uloge posrednika između božanskih sila, ona je opisana kao netko tko se majmunira tamo gdje se drugi bore. U slavnoj tradiciji stihova, riječi su napisane: “Ognjena Marija” peče plamenom. Gromovnik Ilija je uspješan. Neka je u miru mirna Marija…” Nije slučajno što strofa ima “miroljubiv” opis, jer pjesma ne uključuje sukob, već ima zatišje nakon oluje.
Mir koji postiže cijenjen je u pučanstvu kao način liječenja nemirnog duha. Srpska pravoslavna crkva smatra da je Blaga Mara povezana s Marijom Magdalenom – ženom koja je iz tame prešla u svjetlo, iz grešne egzistencije u časno zvanje. Njezin životni put, koji je dokumentiran u životima svetaca, opisuje snagu preobrazbe, potencijal za novi početak za svakoga. Tradicija kaže da joj je Isus dao slobodu i ona je postala jedna od njegovih najodanijih sljedbenica.
Radio Svetigora, glasnik Mitropolije crnogorsko-primorske, u prilogu o ženi u Časnom Kur’anu, istaknuo je ulogu Marije Magdalene kao simbola postojane vjere i skrušenosti koja rezultira svetošću. Njezina prisutnost pod križem, uz Majku Božju, kao i susret s Kristom nakon uskrsnuća, pojačavaju vjeru da je odabrana promicati nadu u novi život. Duga tradicija sugerira da je Marija Magdalena putovala u Rim, gdje je caru donijela vijest o uskrsnuću. Kaže se da je pred carem Tiberijem izgovorila riječi “Krist je uskrsnuo!” Dala mu je crveno jaje.
- Upravo ova slika, kako dokumentuje sajt BastaBalkana.rs, smatra se poreklom običaja farbanja uskršnjih jaja, što predstavlja život umesto smrti. Unatoč tome što ne promiču čuda, za molitve Blažene Marije ipak se smatra da imaju veći stupanj unutarnje vjere, vjere u Božju šutnju i oprost koji nije uvjetovan. Oni koji vjeruju u nju mole se za nju zbog njezine nježne naravi, njezine sposobnosti da ostane mirna u boli i njezinog dostojanstva u suočavanju s nevoljama. Na planetu koji je prenapučen bukom, njezin umirujući utjecaj ima ljekovitu svrhu. Portal Pravoslavna vera.com navodi da žene u cijeloj Srbiji i danas pale svijeću u spomen na Blaženu Mariju kada žele unijeti mir u svoje domove, poboljšati zdravlje svoje djece ili učvrstiti brak.
Ona je utočište za mirne, one koji imaju puno, a ne žele ništa. Ti rituali nisu dramatični – samo mirna, iskrena želja da se preživi još jedan dan. Blažena Marija nije samo lik kalendara, niti lik sa slike. Ona je prisutna u svakoj baki koja se ne žali, u svakoj majci koja šuti i trpi, u svakoj ženi koja ne odustaje bez riječi i zahvalnosti. Njezina se svetost ne temelji na čudu, već je dosljedna vjera koja nije uznemirena, nego se umjesto toga njeguje. U vremenu kada je izvanjska ljepota najvažnija, Blažena Marija nastavlja biti izvor svjetla iznutra.
Danas, unatoč pritisku i nemiru koje društvo doživljava, ona je i dalje anonimna sila. Pritisak koji je tih, ali snažan. Ruka koja ne hvata, nego pruža. Pogled koji ne osuđuje, već shvaća. Mnogi ljudi smatraju da je Blaga Mara ono što im nedostaje u svakodnevnom životu – osoba koja ne dolazi riješiti sve probleme, već kaže: “Nisi sam.”
