Ispijanje kafe kod nas na Balkanu je ritual i znači puno više od omiljenog napitka. Kafa je i simbol druženja a priprema se na razne načine. Mi danas donosimo način na koji se ona pravi u Turskoj.
Dilara, Turkinja, s Aleksandrom je stupila u brak prije nekoliko godina, a par trenutno živi u Bosni i uživa u skladnoj vezi. Ona je ugodna i živahna mlada žena, izrazito aktivna na platformama društvenih medija, gdje često dijeli uvide u svoj svakodnevni život na Balkanu. Vješta u našem jeziku, ona dokumentira raznolika iskustva s kojima se svakodnevno susreće upravo na tom jeziku. Dilara, poznata po korisničkom imenu @jednaturkinja, na svom profilu dijeli niz zanimljivih životnih iskustava, duhovitih videa i kulturnih suprotnosti između Turske i Bosne.
- Osim toga, sa zadovoljstvom nudi praktične savjete i tradicionalne turske recepte. Jednom prigodom demonstrirala je pripremu autentične, pjenušave turske kave, a njezin recept sa zadovoljstvom predstavljamo u cijelosti. U nastavku su navedene smjernice: Za početak izmjerite jednu šalicu vode i ulijte je u vrč, a zatim dodajte jednu žličicu kave. Smjesu kratko promiješajte, ali nemojte dalje miješati jer se nastavlja zagrijavati.
Nakon što zavrije, žlicom pokupite pjenu i prebacite je u pripremljenu šalicu. Nakon toga vratite posudu za kavu na štednjak i pustite da kava još jednom prokuha prije nego što ostatak ulijete u šalicu. Važno je napomenuti da se ova metoda značajno razlikuje od konvencionalnog domaćeg pristupa kuhanju kave, što rezultira puno jačim napitkom.
Bonus tekst:
U suvremenom društvu čokolada je postala neizostavan element svakodnevnog života i među najomiljenijim slasticama u svijetu. Unatoč tome, put njegova razvoja bio je daleko od očaravajućeg. Priča o čokoladi seže tisućama godina unatrag do jezgre drevnih srednjoameričkih civilizacija, gdje je imala ulogu potpuno različitu od one koju danas prepoznajemo. Početne kulture koje su intenzivno koristile kakao bile su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili piće poznato kao “xocolatl”. Ovo piće, karakterizirano gorkom i pjenušavom prirodom, pripremljeno je bez šećera u kombinaciji s vodom, začinima i ljutom papričicom.
Daleko od toga da je to bila samo poslastica, predstavljala je blagdansko iskustvo u posudi. Smatralo se da daje snagu, vitalnost, pa čak i privid božanske moći. Lideri kao što je Moctezuma svakodnevno su pili ovo piće, uvjereni da im pomaže u održavanju snage i koncentracije. Kakao je imao značaj izvan svog okusa. Grah se koristio kao oblik valute, s povijesnom dokumentacijom koja pokazuje da se za deset zrna mogu kupiti pilići, dok je stotinu zrna bilo potrebno za visokokvalitetni komad tkanine. U toj je kulturi kakao nadilazio puku prehranu; utjelovljivao je vrijednost, ponos i služio kao duhovni amblem.
Po dolasku španjolskih osvajača u Novi svijet tijekom 16. stoljeća, nisu mogli zanemariti značaj ovog neobičnog napitka. Hernán Cortés i njegovi drugovi prepoznali su njegovu vrijednost i odlučili ga predstaviti europskim dvorovima. Unatoč tome, Španjolcima je originalni gorak okus bio neukusan. Kao odgovor, modificirali su piće uklanjanjem ljutih začina i dodavanjem šećera i cimeta, što je rezultiralo nježnijom i ugodnijom mješavinom koja je brzo stekla naklonost među aristokracijom. Čokolada je prvi put uvedena u Europu u tekućem obliku oko 1500. godine, gdje se smatrala luksuznim artiklom, dostupnim samo najbogatijim pojedincima.
Taj je status, međutim, doživio značajnu transformaciju dolaskom industrijske revolucije. 19. stoljeće označilo je početak transformativnog razdoblja za čokoladu. Švicarska se pojavila kao predvodnik u poboljšanju proizvodnih metoda. Godine 1828. došlo je do značajnog napretka s inovacijama u ekstrakciji kakaovca, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Ključni trenutak dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, u partnerstvu s Henrijem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu uključivši mlijeko u prahu.
Ovaj revolucionarni izum nepovratno je promijenio teksturu, okus i oblik čokolade, razvivši je od pića u čvrsti desert. Kako se 19. stoljeće bližilo kraju i počelo 20. stoljeće, istaknuti proizvođači, uključujući Cadbury, Hershey i Mars, pretvorili su čokoladu u svjetsku senzaciju. Njihovi napori demokratizirali su deliciju koja je prije bila rezervirana za elitu, učinivši je dostupnom široj javnosti u bezbroj varijanti: pločice, praline, kreme i pića.
