Danas skoro svako domaćinstvo ima mikrotalasnu rernu i u njoj najčešće podgrijavamo hranu koja nam je ostala od prethodnog obroka. Ipka postoje namirnice koje ne bismo trebali podgrijavati.
Podgrijavanje hrane u domovima često se smatra sigurnom praksom. Kada ostane ručak od prethodnog dana, mnogi ga jednostavno zagriju u mikrovalnoj ili u loncu. To promiče učinkovitost i štedi novac, ali malo ljudi uzima u obzir činjenicu da će neke namirnice izgubiti svoju hranjivu vrijednost zagrijavanjem ili, što je još važnije, postati izvor toksina. Upravo je to razlog zašto stručnjaci već godinama savjetuju ljude o opasnostima podgrijavanja i specifičnih jela koja su povezana s rizikom od oštećenja zdravlja.
- Prvi primjer je krumpir, koji je uobičajena namirnica na balkanskim tanjurima. Kada se krumpir skuha i ostavi na sobnoj temperaturi, pogotovo ako se čuva duže vrijeme, u njemu se mogu stvoriti bakterije poput Clostridium botulinum. Njihova prisutnost može izazvati botulizam, koji je rijedak, ali izuzetno štetan oblik trovanja. Zbog toga nutricionisti preporučuju da krumpir treba konzumirati odmah ili ga čuvati u hladnjaku, te ga nikako ostaviti na stolu kao potpuno iznenađenje. Blica Zdravlje smatra da je nepravilno skladištenje krumpira uzrok brojnih trovanja u obiteljima.
Slična prijetnja prisutna je i u riži. Mnogi ljudi vjeruju da je riža koja je kuhana, ali je zadržala temperaturu sigurna, međutim, ona može postati leglo bakterije Bacillus cereus. Jedinstveno je to što podgrijavanje ne utječe negativno na toksine koje proizvodi ova bakterija, stoga konzumacija ove riže može dovesti do mučnine, povraćanja i proljeva. Zato je rižu dobro ohladiti odmah nakon kuhanja i potrošiti je za jedan dan. Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” često se u svojim prijedlozima zalaže da se riža smatra tipičnim primjerom namirnice koja se mora pravilno skladištiti kako bi bila sigurna.
Jaja se također smatraju osjetljivom hranom. Kada se ponovno izlože visokim temperaturama, struktura njihovih proteina se mijenja, a posljedično se mijenja i njihova probavljivost. Osim toga, ako jaja nisu u hladnjaku, postoji mogućnost da će biti prisutna bakterija Salmonella, što može dovesti do ozbiljnih probavnih problema. Kao rezultat toga, preporuča se da jedete svježe pripremljena jaja i izbjegavate njihovo ponovno zagrijavanje. Na stranici N1 Zdravlje više je puta pisalo da su jaja među najosjetljivijima na temperaturne promjene, te da su najvjerojatniji uzrok ljetnih trovanja. Osim piletine, također se smatra važnim.
Unatoč visokom udjelu bjelančevina, mnogi ga smatraju zdravim, međutim, upravo zbog visokog udjela bjelančevina problematično je podgrijavanje. Bjelančevine mijenjaju svoj sastav zbog čega se teško razgrađuje, ako meso nije dovoljno termički obrađeno u drugom pokušaju postoji opasnost od bakterijske infekcije. Stručnjaci savjetuju da ako se piletina već grije, njezinu temperaturu treba povećati na najmanje 75°C. Gljive su osebujne. Osjetljive su, brzo će se pokvariti, osim toga, nakon kraćeg stajanja izgubit će hranjivu vrijednost.
Njihove bjelančevine se uništavaju, što može dovesti do problema s probavom, au ekstremnim slučajevima i do trovanja. Zbog toga je gljive korisno konzumirati što prije nakon pripreme. Špinat i cikla su hranjive namirnice, ali također mogu uzrokovati štetu. Oba imaju nitrate koji se zagrijavanjem mogu pretvoriti u nitrite i nitrozamine, ovi spojevi su povezani s većom vjerojatnošću raka. Zbog toga se špinat obično preporučuje za konzumaciju u obliku svježih salata ili kao hladni smoothie, dok je ciklu najkorisnije konzumirati u obliku svježeg ili pečenog proizvoda, a ne kao hladni dodatak.
Nutrijenti iz Kliničkog centra Vojvodine preporučuju roditeljima da više pažnje posvete djeci nego drugima, jer su djeca podložnija ovim tvarima. Značajni su i drugi specifični primjeri – hrana se mora skladištiti na odgovarajući način. Svu hranu koja ostane nakon obroka treba pohraniti u posude s poklopcem i ohladiti u roku od dva sata. Osim toga, istu hranu ne treba zagrijavati više puta, veća je vjerojatnost da će dodatna toplina povezana sa svakim ponovnim zagrijavanjem dovesti do mikrobiološkog kvarenja. Preporuča se da preostalu hranu pojedete u roku od najviše 48 sati. U početku se ova pravila mogu činiti pretjeranima i nerealnima, ali zapravo promiču vaše zdravlje.
Podgrijavanje hrane je praktično, ali sigurnost mora biti na prvom mjestu. Uvijek je najkorisniji novi obrok koji je manji i koji se konzumira odmah. Jedna mala promjena navike konzumiranja rizične hrane – izbjegavanje podgrijavanja te hrane – može imati značajan učinak na tijelo. Naposljetku, ključno je zapamtiti: hrana nije samo oblik goriva, već i naš najbliži saveznik ili, u nepovoljnim situacijama, prikriveni protivnik. Ako želite očuvati zdravlje svoje obitelji, pažljivo birajte i oslonite se na svježinu hrane, a ne na lakoću podgrijavanja.
