San ima ključnu ulogu u održavanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, ali mnogi ljudi danas suočavaju se s problemima poput nesanice ili isprekidanog sna. Posebno je intrigantno da se buđenje u određeno doba noći smatralo znakom dubljih simboličnih poruka u prošlosti.
- U starim vjerovanjima, razdoblje koje se naziva “vučji sat” smatralo se trenutkom kada je tama najgušća, a ljudski duh najranjiviji. U nordijskoj mitologiji to je bilo vrijeme kad su snovi postajali najcrnji, a duh napuštao smrtni škrinjasti život.
Slično tome, u kršćanskoj tradiciji postoje priče o “Đavoljem satu”, razdoblju kada se vjeruje da je demonska moć najjača. Iako ovi mitovi nose teret straha, moderna znanost pruža drugačije objašnjenje ovog fenomena. Naime, ciklus spavanja kontroliran je cirkadijalnim ritmom koji regulira promjene između budnosti i sna.
Ovaj ritam može biti poremećen stresom, lošim navikama, nezdravom prehranom ili hormonalnim promjenama, što dovodi do buđenja u ranim jutarnjim satima. Fiziološki uzroci, poput potrebe za posjetom WC-u, buke iz okoline, znojenja zbog hormonalnih promjena ili probavnih smetnji nakon kasnog obroka, također mogu uzrokovati prekid sna.
Kod žena u menopauzi ove pojave su česte i mogu biti frustrirajuće jer tijelo prolazi kroz značajne transformacije koje utiču na kvalitetu sna. Međutim, pored fizikalnih uzroka, psihološki faktori poput stresa, tjeskobe i depresije također igraju veliku ulogu u ranom buđenju. Psihoterapeutkinja Zorica Cvijetić ističe da nagli prekidi sna u ranoj fazi mogu signalizirati unutrašnji nemir koji tijelo pokušava obraditi dok miruju druge aktivnosti.
- Osobe koje pate od kroničnog stresa često imaju problema s opuštanjem, što rezultira stanjem “aktivne budnosti” koje uzrokuje česta buđenja. Starenje također ima značajan utjecaj na san.
Starije osobe obično provode manje vremena u dubokom snu, što ih čini osjetljivijima na promjene u okolini, poput svjetla, buke ili nelagode. Prema portalu Stetoskop Info, tipično je da se starije osobe probude tri ili više puta tijekom noći, ali ako to uzrokuje poremećaje u svakodnevnom funkcioniranju, treba se posavjetovati sa stručnjacima.
Promjene u režimu uzimanja lijekova ili prisutnost boli također mogu doprinijeti ovom problemu. Međutim, kod mlađih osoba takvo buđenje nije nužno znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja. Ako se buđenje u “vučjem satu” stalno ponavlja i praćeno je nesanicom koja traje duže od 30 minuta, ili ako negativno utječe na dnevne aktivnosti, posjet liječniku postaje nužan.
Stanja kao što su apneja tijekom spavanja, neravnoteža štitnjače ili psihološki problemi koji se manifestiraju kroz tijelo često su uzrok ovih poremećaja. Onima koji žele poboljšati kvalitetu sna savjetuje se redovito izlaganje dnevnom svjetlu, osobito ujutro, što pomaže tijelu da se “reprogramira”.
Fizička aktivnost, poput joge ili kratkih šetnji, također doprinosi opuštanju, dok izbjegavanje kafe i alkohola navečer može značajno poboljšati san. Vrijeme provedeno u krevetu također treba kontrolirati – preporučuje se održavanje stalnog rasporeda spavanja. Okruženje spavaće sobe također igra važnu ulogu; tamna, tiha soba s udobnim madracem može smanjiti broj prekida sna.
Portal Lepota i zdravlje savjetuje da se nakon buđenja ne hvata telefon odmah. Umjesto toga, predlaže se održavanje smirenosti, duboko disanje i pokušaj da se ne borimo sa svojim mislima, što može pomoći u brzom vraćanju u san. Tehnike disanja i vizualizacije korisne su osobama koje su posebno osjetljive na emocionalne i fizičke promjene.
U konačnici, buđenje u ovom razdoblju možda nije slučajno. To može biti signal da nešto nije u ravnoteži u našem životu, poziv da usporimo i pažljivo ispitamo šta naše svakodnevne navike i emocije rade ispod površine.
- Sat mraka ne mora nužno biti znak zla; može biti razdoblje tišine koje nas inspiriše da promijenimo ono što nam ometa mir. Ako se često budite u ovom razdoblju, možda je vrijeme da prestanete boriti s noću i počnete je slušati.
