Već duži vremenski period nismo imali bijeli Božić sa snježnim padavinama kao što se to desilo sada. Naši stari su imali i vjerovanje šta će za godinu koja je pred nama značiti ukoliko baš na Božić pada snijeg.
Za naše pretke, vrijeme tijekom Božića nije bilo samo meteorološki fenomen, već se smatralo i “znakom” koji bi ukazivao na ono što će se dogoditi u sljedećoj godini. U kulturi se Božić tradicionalno smatrao početkom novog ciklusa, a priroda proslave tog dana prenosila je poruke koje je bilo važno razmotriti. Prema staroj legendi, ako je Božić bio prekriven snijegom, to se smatralo povoljnim znakom.
- Smatralo se da snijeg predstavlja produktivnu i plodnu godinu, jer je u očima naših predaka snijeg bio prikaz čistoće, sigurnosti i odmora Zemlje. Smatralo se da tlo ispod bijele tkanine spava, skupljajući zamah za nadolazeće proljetne usjeve. Snijeg se smatrao simbolom stabilnosti, jer sprječava da zemlja postane bez leda, također je štitio usjeve od smrzavanja i najavljivao dobru žetvu i puno novca u domovima. Narodne priče sugeriraju da je ovaj Božić bio pokazatelj produktivne i bogate godine.
S druge strane, ako Božić donese toplo, sunčano vrijeme, bez snijega, smatra se nesretnim znakom. Narodni vjernici smatrali su da će takvo vrijeme dovesti do sušne godine koja neće pogodovati produktivnoj žetvi. U tom kontekstu, “zeleniji” Božić bez snijega povezivao se s praznim poljima i nižim usjevima. To je bio pokazatelj da Zemljina kora nije imala priliku opustiti se i obnoviti, što bi negativno utjecalo na plodnost sljedeće godine.
Osim toga, kiša, vjetar i magla imali su svoje jedinstvene definicije. Božić koji često pada kiša smatra se pretečom kišne godine, prisutnost vjetra ili magle ukazuje na nestabilno vrijeme i potencijalne promjene. Snažan vjetar tijekom Božića često se smatrao pokazateljem turbulentne godine, dok su mirni i tihi uvjeti smatrani pokazateljem stabilnosti i prosperiteta.
Unatoč nedostatku znanstvene potpore, ova narodna vjerovanja i dalje čine dio kulturne baštine. Podsjećaju na razdoblje u kojem su ljudi bili blisko povezani s prirodom, a vrijeme je često utjecalo na njihove životne odluke, posebno u poljoprivredi. Danas, iako možda ne prepoznajemo sva ta predviđanja, ona i dalje čine dio naše kulture, ilustrirajući veličinu prirode i način na koji je utjecala na naš svakodnevni život.
Bonus tekst:
Kaša, koja se prije smatrala hranom za manje sretne, sada se ponovno predstavlja kao “zdravo” strano jelo. Proizvodi se od kukuruznog brašna bijele ili žute boje, često se naziva kukuruznim grizom ili palentom. Budući da ne sadrži gluten, kaša ne samo da može biti ukusan doručak, već se smatra i jednom od najzdravijih opcija koje su nam dostupne. Kukuruzno brašno puno je nutritivnih vrijednosti koje su potrebne našem tijelu, uključujući vitamine A, E i razne vitamine B skupine, kao i razne minerale.
Značajna je po visokim razinama fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Naime, kaša ima kalorijski sadržaj od oko 380 na 100 grama, što je 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti u kukuruznom brašnu blagotvorno utječu na naše zdravlje, posebno na funkciju crijeva. Značajna količina vlakana u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima povećava osjećaj sitosti.
Ove hranjive tvari se apsorbiraju sporije i potiču tipične probavne procese u crijevima. To je glavni uzrok blagotvornih učinaka griza, bez obzira imamo li problema s probavom ili ne. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima, ovi pigmenti, zajedno sa zdravim biljnim mastima, ključni su za učinkovito kretanje crijevnih mišića. To olakšava sprječavanje zatvora i regulira proces probave. Kukuruz je korisno jesti kao hranu s visokom koncentracijom zdravih masti, složenih ugljikohidrata i vlakana. Osim toga, ima značajnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i promicanju zdravlja srca.
