Nered u kući mnogima smeta, ali ima onih koji to ne primjete ili se ne zamaraju s tim čak ni kad pređe sve granice normale. Danas vam otkrivamo šta stoji iza ove pojave.
Nered u domu, naročito u kuhinji i kupatilu, često se percipira kao rezultat užurbanog života i svakodnevnog stresa. No, stručnjaci za mentalno zdravlje ukazuju na to da nered može biti odraz unutrašnjeg stanja uma. S vremena na vrijeme, nered u domu nije samo znak da smo preopterećeni obavezama, već može ukazivati na dublje psihološke izazove.
Mnogi ljudi nisu ni svesni da im upravo nered u domu može signalizirati da se suočavaju s problemima poput anksioznosti, depresije, perfekcionizma, niskog samopouzdanja, stresa ili emocionalnih problema. Kroz ovaj tekst, istražićemo kako nered u domu može biti povezan s različitim psihološkim stanjima i šta možemo učiniti da bismo se nosili s tim.
Jedan od najčešćih psiholoških problema koji može uzrokovati nered u domu je anksioznost. Osobe koje pate od anksioznosti često se osjećaju preplavljene svakodnevnim zadacima, koji im se čine kao nepremostivi. Nered u domu postaje odraz njihovog unutrašnjeg haosa, a oni često stoje pred neredom, nesposobni da se odluče odakle da počnu. Samo pomisao na čišćenje izaziva kod njih dodatnu tjeskobu i stres. Prokrastinacija, odnosno odgađanje čišćenja, postaje način života za mnoge ljude koji pate od anksioznosti. Taj nered postaje njihova svakodnevna borba, koja samo doprinosi njihovoj unutrašnjoj tjeskobi.
- Depresija je drugi problem koji može uzrokovati nered u domu. Osobe koje pate od depresije često gube energiju i motivaciju, pa se čak i obavljanje svakodnevnih zadataka, poput pranja posuđa ili održavanja kupatila, čini kao težak i iscrpljujući proces. Nered se stvara jer osobe u depresiji jednostavno nemaju snage da se posvete održavanju doma, a njihov emocionalni pad uzrokuje da ne vide izlaz iz situacije. Jednostavni zadaci postaju prepreke koje ne mogu preći, a nered u domu postaje još jedan podsjetnik na njihovu borbu sa depresijom.
Perfekcionizam također igra veliku ulogu u stvaranju nereda. Perfekcionisti često žele da sve bude besprijekorno, što ih sprečava da počnu s čišćenjem, jer smatraju da sve mora biti savršeno. Njihov stav je: “Ako ne mogu sve da uradim kako treba, bolje je da ništa ne radim”. To je glavni razlog zbog kojeg perfekcionisti odgađaju čišćenje – čekaju savršen trenutak koji nikada ne dolazi. Umesto da se suoče sa zadacima, oni dopuštaju da se nered gomila, a frustracija raste. Ovaj problem može stvoriti ozbiljne nesuglasice u njihovom životu, jer nered postaje posledica njihove nesposobnosti da započnu bilo šta.
Nisko samopouzdanje je još jedan faktor koji može doprineti stvaranju nerednog prostora. Osobe s niskim samopouzdanjem često se povuku u krug samokritike, što stvara osećaj bespomoćnosti. Takve osobe veruju da nisu “dovoljno dobre” i izbegavaju obavljanje jednostavnih zadataka jer misle da nisu sposobne da ih obave ispravno. Ovaj mentalni sklop samo pogoršava situaciju, jer se nered u domu postepeno povećava, a osećaj nesposobnosti raste. Nisko samopouzdanje može nas spriječiti da preuzmemo odgovornost za svoj prostor i da obavljamo osnovne zadatke koji bi nam omogućili da imamo uredan i organizovan dom.
Stres i preopterećenost zbog previše obaveza također mogu uzrokovati nered u domu. Kada je osoba pod stalnim stresom, kuća postaje poslednja stvar o kojoj razmišlja. Nered u kuhinji i kupatilu postaje odraz njenog nemogućnosti da se posveti osnovnim obavezama zbog stalnog preopterećenja. U ovom slučaju, nered postaje znak da se osoba ne može nositi sa svim obavezama koje su joj nametnute, a emocionalno iscrpljivanje uzrokuje da ne reaguje na nered u svom prostoru.
Prokrastinacija, odnosno odgađanje zadataka, još je jedan ključni faktor u stvaranju nereda. Odgađanje čišćenja nije samo loša navika, već emocionalni mehanizam za izbjegavanje neugode. Ljudi koji pate od prokrastinacije često ostavljaju stvari za “sutra”, koje se zatim gomilaju i postaju veći problem. Ovaj mehanizam izbjegavanja može se širiti na druge aspekte života, stvarajući duboki osećaj bespomoćnosti i stresa. U situaciji kada nered postane previše veliki, osoba koja odgađa čišćenje može se osećati još gore, jer nije u stanju da preduzme akciju.
Emocionalna vezanost za predmete također može biti uzrok nerednog doma. Neki ljudi razvijaju duboku emocionalnu povezanost s predmetima, bilo da su to pokloni, uspomene ili jednostavno stvari koje im donose osećaj sigurnosti. Ovaj oblik vezanosti može dovesti do kompulzivnog skupljanja stvari, jer je teško doneti odluku o tome šta treba baciti. Nered u domu postaje rezultat ove emocionalne vezanosti, a s vremenom može postati sve veći i teži za kontrolisanje.
Izbjegavanje suočavanja sa dubljim problemima također može doprineti stvaranju nereda. Kada se suočavamo s teškim emocijama poput tuge, straha ili nezadovoljstva, ponekad je lakše skrenuti pažnju na nešto drugo, poput nerednog stola ili prašine na podu. Ovaj nesvesni način izbjegavanja emocija dovodi do toga da nered u domu postane odraz unutrašnjeg stanja osobe.
Stručnjaci preporučuju da počnemo sa malim koracima kako bismo se nosili s nerednim prostorom. To može uključivati samo nekoliko minuta dnevno, s fokusom na jednu zonu, kao što je samo sudoper ili lavabo. Takođe, korisno je prakticirati pravilo “jedne kese” – svaki dan izbaciti barem jedan komad smeća ili nepotrebnih stvari. Ako osjećate dugotrajnu tugu, anksioznost ili bezvoljnost, razgovor sa stručnjakom može biti prvi korak ka izlazu.
