Ugrušak u krvi ili tromb može biti jako opasno zdravstveno stanje jer on ima mogućnost da putuje krvotokom i može dovesti do zakrčenja krvih žila i do smrti u najgorem salučaju.
Tromboza je tiho stanje koje u mnogim slučajevima ostaje nedokumentirano sve dok ne postane značajan zdravstveni problem. Krvni ugrušci koji se razvijaju unutar krvnih žila mogu ometati protok krvi i dovesti do raznih ozbiljnih posljedica, uključujući srčani ili moždani udar, kao i zatajenje pluća. Unatoč naporima tijela da spriječi gubitak krvi uzrokovan ozljedama, ovo je problematično kada se ugrušci stvaraju bez ikakvog vidljivog razloga u dubljim venama ili arterijama.
U ranoj fazi, tromboza je obično tiha, zbog čega su važne redovite zdravstvene procjene. Signali koje tijelo prima, a koji se često zanemaruju. Mnogi pojedinci su zanemarivali simptome koji su ukazivali na nedostatak cirkulacije, smatrajući te simptome beznačajnima ili privremenima. Međutim, simptomi poput iznenadne boli u nozi, grčeva koji nemaju uzrok ili promjena boje kože mogu ukazivati na prisutnost krvnog ugruška.
Posebno je važno obratiti pozornost na bol u listu koja se javlja iznenada i karakterizira je upala ili peckanje. Ova bol može poslužiti kao početni pokazatelj duboke venske tromboze (DVT). Često se noga širi, što je posebno uobičajeno oko područja ugruška. U rijetkim slučajevima, noga je topla na dodir, svrbi ili pokazuje nedostatak krvi i boju koja se ne može objasniti traumom. Ako se ove promjene zanemare, ugrušak može pobjeći i putovati u pluća, što može dovesti do plućne embolije, što je stanje koje može biti fatalno.
- Bol u trbuhu i tromboza: Rijetko shvaćena povezanost Osim simptoma povezanih s nogama ili rukama, tromboza se može pojaviti i u probavnom sustavu. Osobe s trombom u trbuhu (mezenterična tromboza) obično opisuju bol ili nelagodu u trbuhu koja se pojačava nakon jela. Ova bol je obično tupa, ali s vremenom može postati jaka. Osobe s ovom vrstom tromboze često imaju nadutost, mučninu i povraćanje. Mučnina koja ne prestaje nakon jela, u kombinaciji s problemima s probavom, poput proljeva ili zatvora, može značiti smanjenu opskrbu crijeva krvlju.
Ako se ne riješe na vrijeme, mezenterični trombi mogu uzrokovati uništenje crijevne stijenke, što je stanje koje zahtijeva hitnu operaciju. Kratkoća daha i osjećaj pritiska u prsima mogu biti prisutni kada je ugrušak već transportiran do pluća, što dodatno pogoršava stanje. Funkcija kolesterola, triglicerida i način života Povišene razine kolesterola i triglicerida povezane su s većom vjerojatnošću razvoja tromba. Na stijenkama krvnih žila, masne naslage služe kao plodno tlo za rast ugrušaka, a posebno su česte u koronarnim arterijama.
Kada se kolesterolska ploča poremeti, tijelo proizvodi tromb koji može učinkovito izolirati arteriju. To rezultira srčanim udarom ako su krvne žile srca ugrožene ili moždanim udarom ako je ugrožena moždana arterija. Neaktivnost također povećava rizik. Dugotrajno sjedenje, poput uredskog rada ili tijekom dugih putovanja, potiče nakupljanje krvi u nogama i olakšava stvaranje ugrušaka. Slično štetne mogu biti i ozljede koje uzrokuju oštećenje krvnih žila, što trombociti prepoznaju kao sredstvo aktivacije.
Unatoč činjenici da mehanizam zgrušavanja ima korisnu ulogu, u tim situacijama postaje štetan. Kada je vrijeme za traženje liječničke pomoći. Iako su neki simptomi neprimjetni, tijelo rijetko potpuno utihne. Svaka nova, neobična bol, oteklina, promjena boje kože, probavne smetnje ili nedostatak disanja trebali bi dovesti do posjeta liječniku. Laboratorijske analize krvi, posebno vrijednost D-dimera, mogu pomoći u otkrivanju krvnih ugrušaka.
Slično tome, ultrazvuk vena donjih ekstremiteta, CT angiografija ili magnetska rezonancija mogu vizualizirati opstrukciju i olakšati dijagnozu. Učinkovita dijagnoza i liječenje bolesti ključni su u izbjegavanju komplikacija. Lijekovi koji disociraju ugrušak, poznati kao trombolitici, kao i antikoagulansi koji inhibiraju daljnji razvoj ugruška, najčešće su terapijske opcije. Međutim, najvažnija mjera i dalje je prevencija – kontrola krvnog tlaka, regulacija masti, vježbanje i prestanak pušenja značajno smanjuju vjerojatnost razvoja tromboze.
