U našoj regiji, koja je prošla kroz ratna dešavanja početkom devedesetih godina prošlog vijeka, politička napetost i dalje ostaje prisutna, a često se koristi kao alat u javnim diskursima. Primjer takve polarizacije može se vidjeti u rezultatima jedne ankete provedene u Hrvatskoj, koja otkriva složene društvene stavove.
- Nedavno sprovedena anketa u Hrvatskoj na prvi pogled izgleda kao jednostavno istraživanje, ali njeni rezultati nose dublju poruku koja govori o promjenama u društvenom svijetu. Ispitanici su pozvani da odgovore na pitanje:
“Koju državu najviše prezirete?” Mnogi bi pretpostavili da će odgovori biti ispunjeni pristrasnošću i dugogodišnjim konfliktima, ali rezultati su pokazali nešto drugačije. Čini se da hrvatsko društvo prolazi kroz fazu tranzicije, gdje mržnja više nije glavni motivacijski faktor života. Rezultati ankete otkrivaju kompleksnu mješavinu stavova.
Neki ispitanici su spomenuli susjedne zemlje, što odražava povijesne sukobe i složene odnose u regiji. Međutim, mnogi su također izrazili nelagodu prema globalnim silama poput Sjedinjenih Država, Rusije i Kine, smatrajući da te zemlje imaju preveliki utjecaj na unutarnje i vanjske poslove drugih država. Ovi odgovori ukazuju na sve veću svjesnost međunarodnih odnosa i globalne politike, što nadilazi lokalne i regionalne sukobe.
- Ipak, najznačajnija promjena u anketi bila je u odgovorima koji su zagovarali odbacivanje mržnje kao osjećaja. Mnogi ispitanici, posebno mladi, jasno su izjavili da ne gaje mržnju prema nikome.
Jedna studentica iz Splita rekla je da je besmisleno trošiti energiju na mržnju jer to ne donosi nikakve pozitivne rezultate. Ova izjava odražava promjenu u generacijskom stavu – mlađa generacija sve više teži izgradnji društva koje je manje netolerantno i otvoreno prema suradnji.
Nasuprot tome, starija generacija je izrazila oprezniji pristup, podsjećajući da je važno fokusirati se na pojedince, a ne na države kao cjeline. Ovu promjenu potvrđuje i jedna Zagrepčanka koja je naglasila važnost razumijevanja i tolerancije. Sociolozi smatraju da ovakva istraživanja imaju veliku vrijednost za razumijevanje društvene klime.
Dr. Marko Pavlović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da ankete poput ove otkrivaju stvarne emocije i stavove građana, koji su često prešućeni u političkim i medijskim pričama. Kroz ove odgovore možemo vidjeti kako se formiraju osobni odnosi i koliko povijest utječe na svakodnevne stavove i ponašanja. Očito je da se društvo polako udaljava od starih konvencija i traži put ka većem razumijevanju i suradnji.
- Posebno je interesantan odnos mladih prema globalnom svijetu. Internet, društvene mreže i mogućnost putovanja uvelike su smanjili tradicionalne granice između zemalja, što je dovelo do povećanja suradnje i zajedničkog razumijevanja.
Ovaj trend pokazuje da se mržnja polako vraća u prošlost, dok mlade generacije sve više cijene toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje. Unatoč tome što dio ljudi još uvijek nosi teret prošlih sukoba, većina građana želi budućnost bez pritiska povijesnih prijepora. Rezultati ankete također pokazuju rastuću političku i društvenu svijest stanovnika.
Ljudi diljem svijeta sve više sudjeluju u globalnim događajima i prepoznaju važnost moćnih entiteta u svakodnevnom životu. Mediji poput Jutarnjeg lista i N1 televizije pokazuju da ispitanici u anketama često kao prioritet stavljaju sigurnost svoje zemlje zbog sve većeg utjecaja velikih država u međunarodnim poslovima, ali istovremeno izražavaju želju za većom neovisnošću i objektivnošću.
Ovi trendovi ukazuju na društvenu zrelost i spremnost građana da kritički procijene širi kontekst svijeta. Stavovi među generacijama također su pod utjecajem jednih drugih. Mladi traže internacionalan i ekspanzivan pogled na svijet, dok stariji kombiniraju oprez sa znanjem.
Dr. Ivica Lukić, sociolog iz Zagreba, napominje da mladi shvaćaju kako mržnjom ne mogu riješiti probleme, dok stariji cijene različitost i kompleksnost društava i pojedinaca. Ova kombinacija perspektiva promiče stabilnost i potencijal za promišljeno napredovanje, što uključuje uvažavanje različitosti i složenosti.
Unatoč mogućnosti da bi anketa mogla izazvati provokativne odgovore, njene rezultate zapravo opisuju kao priču o nadi i transformaciji. Pokazuju da, uprkos povijesnim napetostima, veliki broj stanovnika Hrvatske želi mir, razumijevanje i globalnu suradnju umjesto da se drži starog neprijateljstva.
Potencijal za izražavanje mišljenja o drugim nacijama pokazuje sposobnost društva da se suoči sa svojim predrasudama i pronađe način za njihovo prevazilaženje. Kroz ove ankete vidljivo je da, iako je mržnja još uvijek prisutna kod dijela stanovništva, ona više nema onaj utjecaj kakav je nekada imala. Umjesto toga, javlja se empatija, želja za međusobnim ustupcima i želja za izgradnjom korisnijeg svijeta.
- Primjeri nacionalnih medija, poput Hrvatske radiotelevizije (HRT), pokazuju da je javnost spremna raspravljati o svojim emocijama i otvoreno priznati da prošlost ne mora definirati budućnost.
U konačnici, ovo istraživanje je više od jednostavnog statističkog prikaza hrvatskog društva. Pokazuje koliko su građani, posebice mlađi naraštaji, otporni na neinteligentne predrasude i mržnju, dok stariji nastoje prenijeti vrijednosti empatije i kritičkog pristupa svijetu.
Ti nalazi govore o društvu koje se približava zrelosti, priznaje prošlost, ali ne dopušta da ona utječe na budućnost. Na taj način, Hrvatska i širi Balkan mogu postati primjer tolerancije, suradnje i globalne misli, umjesto da se bore s posljedicama prošlih sukoba.
