Bolesti kardiovaskularnog sistema su među vodećim u svijetu i jedan su od najčešćih uzroka smrtnosti. Vrlo je važno reagovati pravilno i na vrijeme kada dođe do srčanog zastoja.
Upravo zato što se događa bez upozorenja, većina ljudi je šokirana time. No, uz odgovarajuću reakciju i brzu akciju život se može sačuvati. Ovaj predmet se ispituje na prvom mjestu. dr. Marija Radulović koja opisuje uzroke, način prepoznavanja i korake prve pomoći. Zašto srce odjednom stane? Srčani zastoj je iznenadni zastoj srca i cirkulacije, a može se dogoditi iz više razloga. Uzroci srčanih bolesti su najčešći: aritmije, srčani udari, kardiomiopatije, valvularni problemi, rupture srca, bolesti perikarda ili okluzije krvnih žila.
No, postoji i više nesrčanih razloga – ozbiljne plućne bolesti, trovanje plinom, epileptični napadaji, metabolički poremećaji, lijekovi ili narkotici, alergijske reakcije, teške ozljede ili strujni udar. Zajednički nazivnik svih ovih situacija je dramatičnost i iznenadnost događaja. Bez hitne akcije, rezultati su fatalni. Prvi odgovor – sigurnost i procjena Kada sumnjamo da netko doživljava srčani zastoj, prvi korak je procijeniti je li okolina sigurna. Bitno je ukloniti opasnosti poput prometa, požara ili strujnog udara. Tek nakon što je okruženje sigurno, pristupamo žrtvi.
Slijedi revizija svijesti – glasno ga pozdravimo i lagano protresemo. Ako ne odgovori, položit ćemo ga na pod i izložiti dišne putove laganim naginjanjem glave i podizanjem brade. Disanje – značajna komponenta procjene. Ako osoba diše normalno, pomaknut ćemo je u bočni položaj i pozvati hitnu pomoć. Ako ne može disati ili ima nepravilno disanje, odmah započinjemo s postupkom oživljavanja. Rukovanje srcem i umjetno disanje. Ruke su postavljene na sredini prsnog koša, prsti su isprepleteni i postiže se 5-7,5 cm dubine.
- Bitno je pritiskati frekvencijom od 100-120 puta u minuti, što je približno jednako brzini otkucaja srca. Nakon 30 kompresija, žrtvi se daju dva udisaja na usta, sa začepljenim nosom i otvorenim dišnim putovima. Omjer 30:2 je uobičajen i ponavlja se do dolaska stručne pomoći. Ako spasilac ne može pružiti umjetno disanje, dostupna je samo emocionalna podrška. A to je dovoljno za održavanje protoka i povećanje vjerojatnosti preživljavanja. Automatski defibrilator – pomoćnik u hitnim situacijama Automatski vanjski defibrilatori (AED) sve se više postavljaju u prometnim područjima. Uređaj je jednostavan, ima elektrode koje vizualiziraju postupak i glasom daju upute korisniku.
Osobno prati ritam srca, a po potrebi bi se poslužio i elektrošokovima. To čak i nekome bez medicinskog obrazovanja omogućuje da pruži bitne smjernice. Svake sekunde AED uređaji spasili su nebrojene živote diljem svijeta. Zato je ključno da se ljudi bez ustručavanja koriste – kaže dr. Radulović. Kada je primjereno prekinuti reanimaciju? Oživljavanje se provodi do pojave znakova života – spontanog disanja, kašlja, kretanja ili do dolaska hitne pomoći. Napuštanje projekta prije nego što je završen može dovesti do izgubljene prilike za preživljavanje.
Mehanizam srčanog zastoja ne ovisi o vremenu ili mjestu. Može se dogoditi na cesti, u uredu, u prijevozu ili kod kuće. Najvažniji aspekt je da ljudi prepoznaju da njihova brza reakcija može biti razlika između života i smrti. Ne oklijevajte s odgovorom. Čak i osnovna masaža srca povećava vjerojatnost oporavka. Najštetnije je ostati ravnodušan, kaže dr. Radulović.
