Štitna žlijezda ili skraćeno štitinjača je mali organ koji ima leptirast oblik i koji se nalazi smješten u našem vratu i njegova je funkcija regulisanje hormona. Danas mnogo ljudi prati od poremećaja njenog rada.
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, preporučuje se da odmah potražite savjet liječnika radi dijagnoze. Pozornost na probleme sa štitnjačom je ključna jer ona regulira većinu tjelesnih funkcija. Važno je prepoznati različite znakove koji mogu ukazivati na problem sa štitnjačom. Prema medicinskim stručnjacima, jedno od istaknutih obilježja poremećaja štitnjače, koji prevladavaju u suvremenom društvu, je povećanje vrata. Ovaj poseban simptom je posebno očit kod osoba koje imaju zdravu tjelesnu težinu, što rezultira primjetno zadebljanim vratom.
- Stoga, koje su potencijalne implikacije ovog opažanja? Bolest štitnjače temeljno se definira kao autoimuni poremećaj u kojem tjelesna antitijela pogrešno prepoznaju štitnjaču kao prijetnju, što dovodi do njezinog napada i uništenja. Stručnjaci sugeriraju da bi se otprilike jedna od pet žena mogla susresti s poremećajem rada štitnjače u nekom trenutku svog života, pri čemu je učestalost u porastu kod muškaraca. Prema WebMD-u, različiti čimbenici osim same genetike mogu igrati ulogu u nastanku bolesti štitnjače. Čimbenici koji doprinose ovom problemu obuhvaćaju životni stil pun stresa, neoptimalan odabir prehrane i hormonske varijacije povezane s trudnoćom ili menopauzom.
Štitnjača, smještena ispod Adamove jabučice na vratu, ključna je za metaboličku regulaciju i svrstava se na drugo mjesto po učestalosti endokrinog poremećaja nakon dijabetesa. Početni pokazatelji disfunkcije štitnjače mogu se manifestirati kao natečen vrat, neobjašnjeno povećanje tjelesne težine, stanjivanje kose i fluktuacije u razini energije i raspoloženju. Regulacija metabolizma pomoću štitnjače je tema koja zahtijeva temeljito ispitivanje. Presudno je razumijevanje mehanizama koji određuju utjecaj štitnjače na metaboličke funkcije.
Od vitalne je važnosti priznati da poremećaji štitnjače mogu duboko utjecati na različite aspekte zdravlja pojedinca, kao što su plodnost, krvni tlak, rad srca i mentalno blagostanje. Dvije glavne vrste bolesti štitnjače, hipotireoza i hipertireoza, proizlaze iz različitih stanja i manifestiraju se različitim simptomima. Hipotireoza nastaje kada štitnjača ne proizvodi dovoljnu količinu hormona, dok je hipertireoza posljedica prekomjerne proizvodnje tih hormona. Ove neravnoteže mogu utjecati na različite tjelesne funkcije na različite načine. Značajan simptom povezan s ovim stanjima je gubitak obrva.
U slučaju izrazitog stanjivanja ili potpunog odsustva obrva, osobito na vanjskim rubovima, savjetuje se konzultirati liječnika. Obrve, kao i bilo koji drugi dio naše anatomije, ispunjavaju određenu funkciju, a promjene u njihovom izgledu mogu označavati temeljne zdravstvene probleme unutar tijela. Ova pojava nadilazi površnu estetiku, potencijalno uključuje neravnotežu u hormonalnoj ravnoteži tijela, što može rezultirati gubitkom dlaka na ovom području lica.
Obično je ovo stanje povezano s poremećajima štitnjače, najčešće hipotireozom, iako se povremeno može povezati i s hipertireozom. Medicinski stručnjaci primijetili su da se ovaj specifični simptom često manifestira i kod muškaraca i kod žena prije pojave drugih znakova koji ukazuju na disfunkciju štitnjače.
Bonus tekst:
Kaša, koja se u povijesti smatrala hranom za siromašne, trenutno doživljava preporod kao egzotična i “čista” kulinarska opcija. Obično se sastoji od kukuruznog brašna, dostupnog u bijelim i žutim varijantama, naširoko je poznato kao kukuruzni griz ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, palenta ne samo da pruža ugodan doručak, već se svrstava i među najzdravije izbore koji su nam dostupni. Bogata esencijalnim nutrijentima potrebnim za dobrobit, kukuruzna krupica sadrži vitamine A, E, razne vitamine B skupine i niz minerala.
Sadrži značajne količine fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Naime, palenta sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Prisutnost ugljikohidrata i masti u kukuruznoj krupici pozitivno utječe na zdravlje, posebice na rad crijeva. Znatan udio vlakana, uz složene ugljikohidrate, doprinosi pojačanom osjećaju sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se podržavaju normalni probavni procesi u crijevima.
