Rak je teška bolest iz mnogo razloga, a jedan od njih je to što ne znamo šta ga tačno u kojem momentu može izazvati. Konzumacija određenih namirnica pravi problem i danas otkrivamo šta slavna doktorica kaže.
Naše zdravlje u velikoj mjeri ovisi o onome što unosimo u tijelo, a određene namirnice i pića mogu imati značajan negativan utjecaj na naš organizam. U svijetu gdje se svakodnevno pojavljuju novi prehrambeni trendovi i proturječni savjeti, teško je odrediti što je stvarno zdravo.
Međutim, stručnjaci poput dr. Nicole Andrews, poznate onkologinje iz Washingtona, D.C., oslanjaju se na znanstvene spoznaje i dugogodišnje iskustvo kako bi donijeli obrazložene odluke o prehrani. Ona je jasno istakla pet kategorija hrane i pića koje izbjegava u svom svakodnevnom životu, ne zbog modnih trendova, već zbog njihovih potencijalno štetnih posljedica na zdravlje, posebno u kontekstu rizika od raka i drugih kroničnih bolesti.
- Prva stavka na njenom popisu je alkohol. Iako se često prikazuje kao bezopasan u umjerenim količinama, dr. Andrews ističe da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrđuju da se alkohol u tijelu pretvara u acetaldehid, tvar koja oštećuje DNK i smanjuje sposobnost tijela da se oporavi od štete. To povećava rizik od raka jetre, dojke, jednjaka i debelog crijeva. Osim toga, alkohol opterećuje jetru, utječe na krvni tlak i oslabljuje imunitet.
Čak i jedna čaša vina dnevno nosi određeni zdravstveni rizik, što je razlog zašto dr. Andrews savjetuje potpunu izbjegavanje alkohola. Druga kategorija koju izbjegava je prerađeno meso – uključujući šunku, kobasice, salamu i slične proizvode.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2015. godine klasificirala je prerađeno meso kao kancerogeno za ljude, posebno zbog nitrata i nitrita koji se tijekom probave pretvaraju u štetne spojeve. Osim rizika od raka, takvi proizvodi često sadrže visoke količine soli, što doprinosi hipertenziji i bolestima srca. Umjesto njih, preporučuje svježe izvore proteina poput ribe, piletine, mahunarki i jaja.
Treća točka su gazirana pića, uključujući i dijetalne verzije. Obična limenka sode može sadržavati preko 10 žlica šećera, što premašuje dnevnu preporuku. Takav unos šećera dovodi do naglih skokova glukoze i povećava rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
- Čak ni umjetno zaslađena pića nisu bezbjedna – mogu narušiti mikrobiom crijeva i pojačati želju za slatkim. Najbolja zamjena, prema dr. Andrews, je voda – prirodna, mineralna ili aromatizirana limunom, krastavcem ili mentom.
Četvrta stavka se odnosi na kofeinska pića, odnosno način na koji se kava često pretvara u kalorijski desert. Iako sama kava u umjerenim količinama ima zdravstvenih pogodnosti, dodaci poput sirupa, šećera, zaslađenog mlijeka i šlaga dramatično povećavaju njezin kalorijski sadržaj. Umjesto skupih i slatkih varijanti, preporučuje se jednostavna crna kava ili espresso.
Konačno, dr. Andrews izbjegava biljna mlijeka – poput bademovog, zobenog ili sojinog – zbog njihove niske nutritivne vrijednosti. Mnoga od tih pića sadrže male količine proteina, kalcija i vitamina D, a često uključuju aditive poput zgušnjivača i ulja.
Umjesto njih, preferira punomasno kravlje mlijeko i fermentirane mliječne proizvode poput jogurta i kefira, koji su bogati hranjivim tvarima i probioticima koji podržavaju imunološki sustav. Naravno, osobe s intolerancijom na laktozu ili alergijama trebaju birati alternativu, ali mnogi ljudi koriste biljna mlijeka bez stvarne potrebe, često utjecajući na marketinške poruke umjesto na znanstvene činjenice.
