Krvni pritisak može da bude tihi ubica ako ne pazimo na njega, a nažalost sve u našem društvu od hrane do stresa utiče negativno na to. Danas otkrivamo više o ovoj temi.
- Mnogi ljudi su svjesni da su i visok i nizak krvni pritisak štetni po zdravlje te da je idealno održavati ravnotežu između ta dva stanja. Ipak, detaljnih informacija o tome kako ta dva stanja funkcionišu, šta ih izaziva i kako ih prepoznati, često nedostaje.
U ovom tekstu želimo pobliže objasniti šta znači krvni pritisak, koje su normalne vrijednosti u različitim dobnim skupinama i na koji način možemo održavati zdrav krvni pritisak. Važno je naglasiti da problemi s krvnim pritiskom nisu isključivo povezani sa starijim uzrastom – sve više mladih osoba suočava se s ovim izazovom, posebno u savremenom društvu gdje stres, loša ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti postaju uobičajeni.
Krvni pritisak predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja općeg zdravlja, jer direktno odražava stanje srca i krvnih sudova. Pod krvnim pritiskom podrazumijeva se sila kojom krv djeluje na zidove arterija dok kruži tijelom. Ovo mjerenje se sastoji od dvije glavne komponente: sistoličkog i dijastoličkog pritiska.
- Sistolički pritisak, koji je gornja vrijednost, pokazuje koliki je pritisak u trenutku kada se srce steže i pumpa krv. Dijastolički pritisak, donja vrijednost, odnosi se na pritisak u arterijama kada srce miruje između otkucaja.
Normalne vrijednosti krvnog pritiska variraju u zavisnosti od dobi, tjelesne težine, nivoa fizičke kondicije i drugih faktora. Na primjer, kod osoba mlađih od 40 godina, sistolički pritisak obično iznosi između 100 i 120 mmHg, dok dijastolički oscilira između 60 i 80 mmHg. Osobe srednjih godina, između 40 i 60, često imaju sistolički pritisak do 130 mmHg uz dijastolički pritisak od 80 do 85 mmHg.
Kod starijih od 60 godina, sistolički pritisak do 140 mmHg može se smatrati prihvatljivim, dok bi dijastolički trebao ostati ispod 90 mmHg. S godinama se arterije gube na elastičnosti, postaju krute, što srce primorava da jače pumpa krv, čime raste sistolički pritisak.
Pored godina, na krvni pritisak utječu i zdravstvena stanja poput dijabetesa, bolesti bubrega i metaboličkih poremećaja. Hipertenzija, odnosno stalno povišen pritisak, povezuje se s većim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i oštećenja bubrega. S druge strane, hipotenzija, ili nizak pritisak, može izazvati vrtoglavicu, slaboću, zamagljen vid, pa čak i gubitak svijesti.
- Ako se krvni pritisak stalno nalazi izvan normalnih granica ili se javljaju simptomi poput glavobolja, vrtoglavice, umora, otežanog disanja ili nepravilnog otkucaja srca, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Za održavanje zdravog pritiska preporučuje se redovno mjerenje pritiska kod kuće ili u zdravstvenoj ustanovi, smanjenje unosa soli i prerađene hrane, povećanje konzumacije voća, povrća i cjelovitih žitarica, kao i redovna fizička aktivnost. Tehnike opuštanja poput meditacije i dubokog disanja takođe pozitivno utječu na kardiovaskularno zdravlje.
Osobe starije od 40 godina ili one s porodičnom anamnezom hipertenzije trebale bi redovno posjećivati liječnika. U dodatku, srce je jedan od najizuzetnijih organa u tijelu – tokom života otkuca preko 2,5 milijardi puta i prenese oko 200 milijuna litara krvi. Ono može čak i van tijela funkcionisati, pod uslovom da dobije dovoljno kisika.
- Smijeh, suprotno onome što se možda misli, također jača srce – širi krvne sudove, poboljšava cirkulaciju i smanjuje stres. Zdravo srce zahtijeva pokret, uravnoteženu ishranu i emocionalnu stabilnost, jer ono nije samo pumpa, već i simbol naše životne snage i osjećaja.
