Upala mokraćne bešike je jako neprijatno i vrlo često i bolno medicinsko stanje koje je potrebno liječiti. Ponekad izostaje bol i peckanje ali postoje i drugi simptomi na koje je potrebno obratiti pažnju.
Muškarci i žene imaju mokraćni mjehur i mokraćnu cijev, ali su njihove strukture različite. Zbog toga su neke bolesti češće kod žena nego kod muškaraca. I muškarci i žene imaju mokraćni mjehur i analni otvor, no njihova je građa različita. Zbog toga su neke bolesti češće kod žena nego kod muškaraca.
Na primjer, mokraćna cijev kod žena je u neposrednoj blizini vagine i anusa, ta dva organa često sadrže bakterije, a osim toga što su kraći nego kod muškaraca, učestalost infekcija mokraćnog mjehura (cistitis) i uretre (uretritis) veća je kod žena. Osim toga, starije žene imaju problema s mokrenjem, uključujući inkontinenciju. S inkontinencijom, mišići dna zdjelice koji su povezani s mjehurom i drugim unutarnjim organima postaju smanjeni, pa se unutarnjim organima stoga dopušta spuštanje.
SIMPTOMI I ZNAKOVI
Nelagoda tijekom mokrenja koja je dugotrajna i često se “odmaže” (ponavlja). Povremeno će upala i iritacija uretre trajati nekoliko tjedana ili mjeseci. Kod nekih žena mikrobiološka analiza može razlikovati bakterije od virusa. Ako se radi o kroničnom urtritisu, žena je sklona učestalom pražnjenju mjehura, a mokrenje je izrazito neugodno. Budući da je kronično upaljena mokraćna cijev liječena dulje vrijeme, lumen joj je smanjen. Upala koja se proteže do donjeg dijela mokraćnog mjehura naziva se trigonitis.
- Ova dijagnoza se postavlja korištenjem endoskopskog alata kroz uretru kako bi se umetnuo u mokraćni mjehur. Pacijentima se mogu davati antibiotici ili sulfati ako su prisutni simptomi infekcije. Dilatacija se koristi kod pacijenata sa začepljenim urinarnim traktom.
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica diljem svijeta. Međutim, njezin razvoj nije bio posve ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je tisućama godina unatrag u središte drevnih srednjoameričkih kultura, tamo je funkcionirala drugačije od onoga što znamo danas. Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili piće nazvano “-xocolatl”, gorku, pjenastu mješavinu vode, začina i ljute papričice bez šećera.
Ovo piće nije bilo jednostavno uživanje, već slavlje u posudi. Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume upijali bi ga svaki dan, vjerovali su da će to povećati njihovu snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik valute. Povijesni izvještaji govore da je za kupnju pileta bilo potrebno 10 zrna graha, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U ovoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, ponos i duhovni prikaz.
Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće. Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji. Europa je prvi put kušala čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljao je luksuz i obično je bio rezerviran za najbogatije pojedince. Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napredovanju procesa industrijalizacije.
Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska postaje prva koja je uvela inovacije u poboljšanje proizvodnje. Godine 1828. napredak u procesu ekstrakcije kakao maslaca omogućio je povećanu proizvodnju. Kritičnu prekretnicu dosegao je Daniel Peter 1875., on i Henri Nestlé stvorili su prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu kao matricu. Ova inovacija dosljedno mijenja okus, teksturu i oblik čokolade, mijenjajući je iz pića u desert. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća veliki proizvođači poput Cadburyja, Hersheya i Marsa preuzeli su čokoladu kao globalni pothvat.
Preko njih je slatkiš koji je nekada bio rezerviran za elitu sada dostupan svima – i to u bezbroj varijanti: pločice, praline, kreme, pića. Na kraju se čokolada povezivala sa zdravljem. Nedavna istraživanja su pokazala da je tamna čokolada bogata flavonoidima, ova čokolada ima pozitivan učinak na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi olakšavaju cirkulaciju, smanjuju upale i čuvaju stanice. Nekad smatrana svetim napitkom drevnih kraljevskih obitelji, čokolada sada predstavlja užitak s potencijalnom dobrobiti za zdravlje.
