Jetra je organ koji ima jako važnu funkciju u našem organizmu a to je prečišćavanje i izbacivanje štetnih materija i toksina. U nastavku saznajte koje su njačešće bolesti jetre.
Kada se razbole, posljedice mogu biti ozbiljne i obično smrtonosne. Najveći izazov je nedostatak simptoma koji su specifični za bolest jetre u ranim stadijima bolesti, što dovodi do toga da se mnogim pacijentima dijagnoza postavi tek kada je bolest već teška. Slučaj proslavljenog pjevača Halida Bešlića, koji je preminuo 1871. godine nakon borbe s bolešću jetre, nažalost pokazuje koliko su ove bolesti opasne i mogu dovesti do tragedije. Njegova smrt izazvala je burne reakcije javnosti, ali i potaknula raspravu o važnosti jetre, organa koji dosljedno radi za tijelo, a često se zanemaruje.
- Bolesti jetre uzrokovane su različitim čimbenicima. Postoje virusi koji uzrokuju hepatitis B i C, pretjerano konzumiranje alkohola, uzimanje otrovnih tvari i lijekova, kao i genetski problemi. Hepatitis, na primjer, može dovesti do upale jetre, koja, ako potraje, povećava vjerojatnost razvoja ciroze i raka jetre. Danas je masna jetra sve prisutnija, posebice kod osoba s dijabetesom i pretilošću, a prije mnogo godina često propuštena. Rak jetre, osobito hepatocelularni karcinom, često je tih u ranim fazama, stoga je redoviti ultrazvuk važan u dijagnostici rizičnih skupina.
Simptomi bolesti jetre mogu se smatrati bezopasnima, ali kada su prisutni, signaliziraju da je problem već prisutan. To su žutilo kože i očiju, oticanje trbuha i nogu, promjena boje urina i stolice, prisutnost modrica, mučnina koja se javlja kod kroničnog umora i smetenost. Ove simptome ne treba zanemariti, jer mogu ukazivati na to da je jetra već ozbiljno oštećena. U tim slučajevima ponekad je jedini odgovor transplantacija, osobito u slučajevima potpunog otkazivanja organa. Postoje dva primarna tipa zatajenja jetre. Kronična je obično spora i progresivna, a često je uzrokovana dugotrajnim hepatitisom ili cirozom. Akutni, međutim, dolazi iznenada, obično zbog trovanja ili predoziranja lijekovima.
Obje opcije su toksične i zahtijevaju hitnu pomoć medicinskog stručnjaka. Razlika u ishodu temelji se na vremenu potrebnom da se dođe do liječnika i primi liječenje. Upravo je to razlog zašto su važne redovite procjene jetre. Osobe s čimbenicima rizika, poput kroničnog hepatitisa, dijabetesa, pretilosti, prekomjerne konzumacije alkohola ili obiteljske anamneze te bolesti, trebale bi redovito ići na ultrazvuk i laboratorijske pretrage. To može biti razlika između života i smrti. Pravovremena dijagnoza može spasiti život, jer što se prije bolest prepozna, veće su šanse za uspješno liječenje ili barem usporavanje napredovanja bolesti.
Osim medicinske skrbi, zdravlje jetre prvenstveno određuje način života. Prehrana bogata voćem, povrćem i vlaknima, kao i smanjenje količine konzumirane masne hrane i alkohola, može smanjiti vjerojatnost oštećenja jetre. Tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje toksina, poput nenamjerne upotrebe lijekova ili kemikalija, drugi su čimbenici koji pridonose ovoj zaštiti. Bolest jetre nije problem samo jednog pojedinca, već utječe i na cijelu obitelj. Briga, strah i neizvjesnost povezani s ovom dijagnozom mijenjaju živote svih ukućana.
Primjer Halida Bešlića mnoge je začudio, jer je pokazao da i oni koji se čine snažnima i zdravima mogu odjednom podleći tihoj smrtnoj kazni. Zbog toga je ključno razgovarati o prevenciji. Svima je poznata popularna fraza „Spriječiti je učinkovitije od liječenja“ – to možda najbolje opisuje jetru. Kad rezervira, obično je prekasno. Kad je tiho, jedva da shvaćamo njegovu prisutnost, ali bez njega naše tijelo ne bi moglo funkcionirati. U konačnici, poruka je jednostavna: jetra je naš tihi savjetnik i moramo je poštovati kao takvu.
Redoviti pregledi, odgovoran odnos prema zdravlju i pravodobna reakcija na prve simptome sastavni su dio napora u borbi protiv bolesti jetre. Ako išta može spasiti život, to je znanje i razumijevanje da se na vrijeme reagira. Nemojte odgađati da simptomi postanu vidljivi – jer tada je prekasno.
