Danas je svima jasno da naše zdravstevno stanje uveliko zavisi od načina naše prehrane i veliki broj osoba pokušava da promijeni svoje jelovnike. U nastavku pročitajte šta bi iz njih trebali izbaciti.
Najslavniji stručnjak za dugovječnost, Dan Buettner, svjetsku je slavu stekao proučavajući prehrambene navike i stil života ljudi koji žive u takozvanim “plavim zonama”. U područjima s velikom populacijom, budite sigurni da imate oko 100 bez problema. Njegovo istraživanje pokazalo je da konzumacija hrane ima značajan utjecaj na dugovječnost i cjelokupno zdravlje. Prema njegovim riječima, nekoliko bi namirnica trebalo izbaciti iz svakodnevne prehrane ako želimo produžiti život i imati zdrav život.
- 1. Mesne prerađevine Buettner se prvenstveno fokusira na štetnost mesnih proizvoda poput šunke, slanine, suhog mesa i raznih umaka. Ova hrana često ima visoke koncentracije nitrata, nitrita i kemijskih spojeva povezanih s rizikom od raka, posebno raka debelog crijeva. Tijekom obrade mesa, posebice tijekom dimljenja i sušenja, stvaraju se tvari koje mogu štetno utjecati na stanice probavnog sustava. Umjesto ovih proizvoda, veći postotak biljnih bjelančevina (mahunarke, soja, slanutak) i bijelog mesa poput piletine i puretine, koji osiguravaju bjelančevine bez popratne opasnosti.
2. Slatka i slatka pića U posljednjih nekoliko godina, pakirani slatkiši, kolači i aromatizirana pića bili su primarni izvori rafiniranog šećera u modernoj prehrani. Pretjerana konzumacija šećera nije povezana samo s pretilošću, već također povećava rizik od dijabetesa, bolesti srca i metaboličkih problema. Buettner predlaže da takve proizvode ni pod koju cijenu ne skladištite u kući kako biste smanjili iskušenje. Umjesto komadića čokolade ili keksa preporučuje se voće, bilo svježe ili sušeno. Dobar je za vas, plus daje vlakna, vitamine i antioksidanse.
3. Gazirana pića Buettner kaže da su gazirana pića s dodatkom šećera jedna od najotrovnijih namirnica za dugovječnost. Osim što sadrže puno praznih kalorija, ova pića povezana su s većim rizikom od visokog krvnog tlaka, masne jetre i metaboličkog sindroma. Konstantna konzumacija gaziranih pića uzrokuje dugotrajna povećanja šećera u krvi, što u konačnici utječe na osjetljivost inzulinskog sustava. Buettner predlaže zamjenu ovih pića za vodu bez okusa ili mineralnu vodu koja je prirodno prisutna u piću na bazi bilja.
4. Slane slastice Čips, krekeri i drugi slični proizvodi imaju visok udio soli, transmasti i dodataka prehrani. Previše soli može uzrokovati visoki krvni tlak, što povećava vjerojatnost moždanog udara i srčanih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija predlaže ograničavanje unosa soli na manje od 6 grama dnevno, što je otprilike jedna ravna žličica. Umjesto industrijski proizvedenih grickalica, Buettner predlaže konzumaciju orašastih plodova poput badema, oraha ili lješnjaka, koji su bogati zdravim mastima i proteinima, osim što podržavaju zdravlje srca.
Koje su implikacije ovih izmjena? Buettner navodi kako eliminacija ovih namirnica ne znači potpuno odricanje od uživanja u hrani, već odabir onoga što našem tijelu donosi dugoročne dobrobiti. Ljudi u plavim zonama rijetko konzumiraju zapakiranu hranu, gazirana pića i slastice. Njihova prehrana prvenstveno se sastoji od svježeg povrća, voća, cjelovitih žitarica, biljaka i zdravih ulja dobivenih od maslina, kao i orašastih plodova. Kako prijeći u manje korake Nije potrebno odmah sve ukloniti – praktičnije je izmjene raditi u fazama. Na primjer, započnite zamjenom gaziranog pića vodom, a zatim prijeđite na šaku badema ili suhih smokava kao zamjenu za industrijske grickalice.
Umjesto šunke u sendviču, kao namaz koristite piletinu kuhanu na pari ili pečeno povrće. To će pomoći vašem tijelu da se bolje upozna sa zdravijim opcijama i nećete osjetiti značajnu promjenu. Pretjerana konzumacija prerađenog mesa, slatkiša, gaziranih pića i soli može imati značajan utjecaj na vaše zdravlje i dugovječnost. Ove manje, ali dosljedne promjene, proizašle iz načina života ljudi u plavim zonama, imaju potencijal smanjiti rizik od kroničnih bolesti i povećati energiju. Kao što Buettner objašnjava: dug život ne proizlazi samo iz genetike, već i iz svakodnevnih odluka koje donosimo za stolom.
