Danas govorimo o procesu starenja i kada ono postaje najvidljivije. Prva granica je naš četrdeseti rođendan kada postajemo svijesni da smo već na pola životnog puta ako ne i manje.
Znanstvenici su dokumentirali zanimljive činjenice o najbržem razdoblju ljudskog starenja. Nedavna istraživanja koja su promatrala tisuće različitih molekula kod ljudi između 25 i 75 godina pokazala su da se većina starenja događa tijekom drugog i prvog desetljeća života. Prvo od ovih razdoblja usredotočeno je na dob od 44 godine, a drugo na dob od 60 godina. Ovi nalazi pokazuju da starenje nije postupan proces, već se događa u više značajnih “skokova” koji objašnjavaju zašto postoji nagli porast prevalencije bolesti u određenim dobnim skupinama, uključujući bolesti srca, osteoporozu i druge.
- Kao dio istraživanja, koje je uključivalo 108 sudionika, promatrali su uzorke krvi, stolice, a također i briseve s kože, usta i nosa. Istraživači su proučavali oko 135 000 molekula, uključujući RNA, proteine i metabolite, kao i mikrobe koji se nalaze u koži i crijevima. Ono što je šokiralo znanstvenike bilo je to što se mnoge molekule nisu postupno razvijale, već su se događale značajne promjene u određenim životnim razdobljima, od kojih su najznačajniji bili valovi starenja koji se javljaju oko 40. i 60. godine života.
Prvi val promjena, koji se javlja sredinom četrdesetih godina, uključuje molekule povezane s kardiovaskularnim bolestima i metabolizmom alkohola, kofeina i lipida. Ovaj val nije bio ograničen samo na žene, kako se prvobitno očekivalo zbog menopauze, već je zahvatio i muškarce. Osim toga, istraživanje je pokazalo drugi val promjena koji je uključivao molekule povezane s imunitetom, metabolizmom ugljikohidrata i funkcijom bubrega, kao i molekule povezane s kožom i mišićima.
Ove su se promjene dogodile u oba vala. Ovi nalazi nude nove mogućnosti intervencije i boljeg razumijevanja procesa starenja. Znanstvenici priznaju da bi provedba ciljanih strategija, poput povećanja tjelesne aktivnosti tijekom razdoblja brzog gubitka mišića, pomogla u održavanju zdravlja tijekom ovih ključnih godina. Profesor Michael Snyder, genetičar sa Sveučilišta Stanford, rekao je da bi promjena načina života dok smo još uvijek u dobrom zdravlju mogla imati značajne koristi. Rezultati ove studije mogli bi imati dugoročni utjecaj na medicinsku praksu, jer bi mogli pomoći u određivanju najučinkovitijeg načina usporavanja procesa starenja.
Zanimljivo je da su prethodna istraživanja sugerirala da će se drugi val starenja dogoditi oko 78. godine života, međutim, nova studija nije mogla podržati ovu teoriju jer su najstariji sudionici imali samo 75 godina. Znanstvenici žele saznati više o procesu starenja i nadaju se boljem razumijevanju teme te potencijalu da imaju precizne preventivne mjere koje bi odgodile pojavu ozbiljnih bolesti povezanih sa starenjem.
Bonus tekst:
Smokve, plod smokve, tradicionalno se smatraju simbolom plodnosti i obilja, a to je zbog njihove povezanosti s drevnim kulturama. Njihov prepoznatljiv okus, nutritivna vrijednost i kulturni značaj čine ih ne samo važnim komponentama prehrane, već i predmetom brojnih priča i legendi. Ovaj esej raspravljat će o povijesnoj pozadini, nutritivnoj vrijednosti i kulturnom značaju smokava, a ističu se kao važne za ljude kroz povijest. Povijest i podrijetlo smokava posvećeni su Aziji, posebno Bliskom istoku i regiji jugozapadne Azije.
Dokumentirano je da je ovo voće postojalo u ranim civilizacijama Egipta, Grčke i Rima, kao i u zoru modernog doba. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili u ljekovite svrhe. Smokve se spominju u Bibliji, a zastupljene su i u vjerskim i filozofskim tradicijama koje imaju duhovnu komponentu, predstavljaju život, znanje i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistička literatura sugerira da je Buda postigao prosvjetljenje ležeći pod smokvom. Nutritivni sastav smokava je vrlo koristan, bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima.
Njihov slatki okus pripisuje se značajnoj koncentraciji prirodnih šećera, a osim toga, pružaju značajnu količinu kalija, ključnog za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Osim toga, smokve su značajan izvor vitamina K, koji je ključan za zdravlje kostiju, kao i vitamina B6, koji je važan za kognitivne funkcije i podršku imunološkom sustavu. Jedna jedinstvena karakteristika smokava je njihov visok sadržaj vlakana. Konzumiranje pet smokava srednje veličine može osigurati otprilike 20% preporučene dnevne količine vlakana, što će pomoći u poboljšanju probave i smanjenju razine kolesterola.
