Da je način naše ishrane usko povezan sa zdravljem našeg organizma danas je jasno svima i mnogi pokušavaju da promijene svoje prehrambene navike i da iz svojih jelovnika uklone namirnice koje nisu zdrave.
Dr. Myasnikov, poznati ruski liječnik, otkrio je svoj dnevni režim prehrane koji zagovara za osobe starije od pedeset godina. Plan prehrane dr. Majsnikova za osobe od 50 i više godina: 1. Doručak: zdjelica zobenih pahuljica popraćena orašastim plodovima i bobičastim voćem. Zobene pahuljice, klasificirane kao složeni ugljikohidrati, karakterizira spora probava, koja rezultira dugotrajnom sitošću i izbjegava nagla povećanja razine šećera u krvi – važan čimbenik u prevenciji dijabetesa tipa 2. Ipak, najvažniji aspekt je prisutnost topivih vlakana, posebice beta-glukana, koji učinkovito smanjuju razinu “lošeg” kolesterola (LDL) i podržavaju zdravlje crijeva.
- Što znači nakon 50. godine? Kako starimo, brzina našeg metabolizma se smanjuje, povećava se vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, a uključivanje zobene kaše u našu prehranu služi kao jednostavna, ali ugodna metoda za promicanje zdravlja srca, cirkulacije i probavnog zdravlja.
2. Ručak: kombinacija ribe i povrća. dr. Myasnikov često naglašava: “Ako želite uživati u dugom životu, jedite ribu.” Ovaj savjet nadilazi uobičajeno mišljenje da je fosfor primarna korist. Pravo značenje leži u omega-3 masnim kiselinama, kojima posebno obiluje masna riba poput lososa, skuše, haringe i sardine. Koji je razlog odabira ribe umjesto mesa? U razdoblju od 50 godina visok unos crvenog mesa, posebno prerađenih vrsta poput kobasica i hrenovki, povećava vjerojatnost razvoja raka i srčanih bolesti. Nasuprot tome, konzumacija ribe predstavlja drugačiji scenarij: Ublažava upale u tijelu, poboljšava kognitivne funkcije (čime se smanjuje rizik od demencije), poboljšava zdravlje zglobova i nudi zaštitu od ateroskleroze.
3. Večera: svježi sir popraćen zelenim povrćem Mnogi pojedinci su zabrinuti oko konzumiranja svježeg sira navečer, smatrajući ga preteškim. Međutim, dr. Mjasnikov opovrgava ovu zabludu, navodeći da je kvalitetan svježi sir – idealno s udjelom masti od oko 5%, ne pretjerano mastan, ali ni bezmastan – odličan izbor za večeru. Koji je razlog konzumiranja sira? Protein s produljenim otpuštanjem poznat kao kazein doprinosi osjećaju sitosti tijekom noći i pomaže u sprječavanju katabolizma, koji se odnosi na razgradnju mišićnog tkiva.
Kalcij i fosfor pridonose jačanju kostiju te tako pomažu u prevenciji osteoporoze, stanja koje se često javlja nakon 50. godine života. Umjerenom konzumacijom svježi sir ne opterećuje gastrointestinalni trakt. sir.jpg Slika ustupljena Profimediji. Koji je razlog odabira ova tri obroka? Opažanja dr. Myasnikova su dobro utemeljene, budući da se odnose na osnovne potrebe tijela nakon 50. godine. Kardiovaskularno zdravlje podupire konzumacija zobenih pahuljica, ribe i orašastih plodova, dok mozak i živčani sustav imaju koristi od unosa omega-3 masnih kiselina i vitamina B. Kosti i zglobove podupiru svježi sir i riba, a probavu vlakna i fermentirana hrana.
Što je najvažnije, to nisu samo egzotični predmeti; radije su to cjenovno pristupačni proizvodi koji se lako mogu pronaći u bilo kojem maloprodajnom mjestu. Što mislite o grickalicama? Ako osjetite glad između prvih obroka, dr. Myasnikov preporučuje: Orašaste plodove treba konzumirati u malim količinama (ali ne u prevelikim količinama jer su kalorični). Jabuka ili neka druga vrsta voća idealna je za konzumaciju s korom zbog sadržaja vlakana. Kefir ili nezaslađeni prirodni jogurt. Potrebno je izbjegavati slatka peciva, kekse i druge oblike “brzih” ugljikohidrata jer značajno povećavaju razinu šećera u krvi i mogu dovesti do debljanja.
Bonus tekst:
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i prepoznatljivoj aromi, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka i kroz povijest je imao značajno mjesto u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja širom svijeta. S poviješću dugom više od pet tisućljeća, češnjak potječe iz središnje Azije prije nego što se proširio u razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunološki sustav i pruža brojne zdravstvene dobrobiti. Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak je bio vrlo cijenjen, smatran svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a ostaci su otkriveni čak iu grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije odlaska u bitku kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih terapeutskih svojstava.
S obzirom na svoju kulinarsku i medicinsku upotrebu, češnjak je neophodan u svakoj kuhinji i obroku, a služi i kao esencijalni začin gotovo svim vrstama jela. Trenutno ga mnogi pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv brojnih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a neugodnog zadaha možete se riješiti upotrebom soka od limuna, jabuke, soka od mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili u kombinaciji s maslinovim uljem.
