Način naše ishrane je usko povezan sa našim zdravljem i sve veći broj pojedinaca postaje svjestan ove činjenice. Danas govorimo o doručku koji se prije smatrao najvažnijim obrokom.
Dr. Luiza Napiorkowska, endokrinologinja iz Poljske, upozorava na uobičajenu pogrešku koju mnogi pojedinci rade ujutro. Ova je pogreška također odgovorna za značajno povećanje razine šećera. Medicinski stručnjaci često upozoravaju na preskakanje doručka. Stručnjaci upozoravaju da zanemarivanje ovog obroka može rezultirati nakupljanjem masnog tkiva na području trbuha, što je posebno opasno za djecu i adolescente. Dr. Luiza Napiorkovska, specijalistica dijabetologije i endokrinologije, objašnjava da preskakanje doručka podiže razinu inzulina i pogoršava inzulinsku rezistenciju, što potencijalno može rezultirati abdominalnom pretilošću.
Prema njezinu objašnjenju, preskakanje obroka dovodi do toga da tijelo sa svakim sljedećim obrokom prelazi u način “štede” umjesto da ga troši za energiju, što u konačnici doprinosi debljanju. Nadalje, povišene koncentracije inzulina mogu nepovoljno utjecati na fokus i pažnju. Inzulinska rezistencija može se pojaviti zbog čimbenika kao što su pretilost, starenje i nedovoljna tjelesna aktivnost, uz dodatne potencijalne uzroke uključujući Cushingov sindrom ili hemokromatozu. Nadalje, za odrasle je preskakanje doručka štetno jer može povećati vjerojatnost razvoja pretilosti i srčanih bolesti.
Studija provedena 2015. godine i objavljena u časopisu “Diabetes Care” pokazuje da su osobe s dijabetesom tipa 2 koje preskaču doručak izložene povećanom riziku od fluktuacije razine glukoze tijekom dana, što predstavlja značajan zdravstveni rizik. Prema riječima prof. Danijela Jakubović sa Sveučilišta u Tel Avivu, preskakanje doručka kod dijabetičara pogoršava funkcionalnost beta stanica i podiže razinu glukoze u krvi, prenosi Nova. Posljedice preskakanja obroka: “Nakon perioda gladovanja ili preskakanja obroka, tijelo počinje intenzivno žudjeti za značajnim količinama hrane.
- Stoga je potrebno regulirati unos hrane, što zahtijeva povećanu svijest o izboru namirnica”, objasnio je dr. David Cutler za “Healthline”. “Jedenje najmanje pet porcija voća i povrća dnevno osigurava unos esencijalnih vitamina i minerala koji su obično potrebni. Što se tiče važnosti doručka, tu priču slušam zadnjih 50 godina, od djetinjstva”, rekao je.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolima plodnosti i obilja. Njihov duboki okus, zdravstvene dobrobiti i kulturološka važnost čine ih neophodnima ne samo za prehrambenu praksu, već i kao središnje figure u brojnim legendama i mitovima. Ovaj esej ima za cilj ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, ističući njihovu ulogu u ljudskom postojanju kroz povijest. Podrijetlo i povijesni razvoj smokve seže u Aziju, posebice Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće poznato je od početaka ranih civilizacija, a njegova prisutnost zabilježena je još u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili zbog svojih ljekovitih svojstava. Smokve se spominju u Bibliji, au različitim vjerskim i filozofskim tradicijama predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su voće značajne nutritivne vrijednosti, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Očaravajuću slatkoću smokve mogu zahvaliti visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija koji je ključan za pravilan rad zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, potrebnog za održavanje zdravlja kostiju, te vitamina B6, koji igra ulogu u potpori kognitivnih funkcija i imunološkog sustava. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, koja poboljšavaju probavu i snižavaju razinu kolesterola. Osim toga, smokve su bogate antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz različite povijesne kontekste, kulturološka važnost smokve bila je značajna.
