Danas nemamo neki veliki izbor jela u smislu zdrave i cjelovite hrane jer su voće i povrće znatno skupe namirnice, a tek meso. Zato se mnogi okreću raznim jeftinijim prerađevinama bez da se zapitaju kako im to utiče na zdravlje.
Danas je naučno potvrđeno da naša prehrana značajno utječe na opće zdravstveno stanje, a mnoge namirnice koje redovno unosimo u organizam mogu imati štetne posljedice, iako ih većina ljudi i dalje konzumira bez razmišljanja.
Među najproblematičnijim proizvodima nalaze se takozvane hrenovke, koje nastaju preradom otpadnih dijelova životinja – uključujući kosti, hrskavice, unutrašnje organe i druge sastojke koji su inače nejestivi. Iako su dostupne u svim prodavnicama i često smatrane jeftinim izvorom proteina, one mogu sadržavati opasne tvari kao što su hormoni, pesticidi, antibiotici i čak tragovi izmeta.
- Brojne studije povezale su konzumaciju ovakve prerađene hrane s razvojem ozbiljnih bolesti, stoga se preporučuje da se ili potpuno izbjegne ili barem svede na minimum.
Jedan od ključnih aspekata zdrave prehrane odnosi se na doručak, koji mnogi započinju nezdravim namirnicama. Prema mišljenju dr. Momčila Matića, izloženom u njegovom popularnom podcastu, rafinirani šećer predstavlja jednu od najštetnijih tvari u ljudskoj ishrani kroz historiju.
On naglašava da saharoza nije samo izvor praznih kalorija, već i da aktivno ispija minerale iz tijela, što može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Umjesto tradicionalnih žitarica, slatkiša ili prerađenih proizvoda, savjetuje da se dan započne s čašom vode, zatim prirodno aromatiziranim čajem i voćem. Takav način ishrane može znatno poboljšati razinu energije, koncentraciju i opće raspoloženje tokom cijelog dana.
Takođe, važno je obratiti pažnju na skrivene izvore šećera, poput maltodekstrina – uobičajenog aditiva u mnogim prerađenim namirnicama. Prema dr. Ericu Bergu, maltodekstrin ima čak i viši glikemijski indeks od običnog šećera, što znači da brzo podiže nivo glukoze u krvi.
Iako se često ne navodi kao šećer na etiketama, njegova upotreba u velikim količinama može dovesti do insulinske rezistencije, povećanog rizika od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je potrebno pažljivo čitati sastav proizvoda i izbjegavati one koji sadrže ovaj aditiv.
- Krumpir, iako prirodan i široko korišten, takođe može predstavljati rizik ako nije pravilno skladišten. Naime, pri izlaganju suncu, krumpir može zeleniti zbog proizvodnje solanina – prirodne toksine koja štiti biljku od insekata, ali je štetna i za ljude.
Konzumacija krumpira s vidljivim zelenim dijelovima može izazvati gastrointestinalne smetnje i utjecati na crijevnu barijeru. Kako bismo izbjegli ove probleme, krumpir treba čuvati na tamnom i suhom mjestu, a prije pripreme ukloniti sve zelene dijelove.
Posebnu pažnju treba posvetiti i prerađenoj hrani općenito, koja je često bogata šećerom, soli, zasićenim mastima i umjetnim dodacima. Istraživanja su pokazala da takva ishrana, osim što doprinosi gojaznosti i dijabetesu, može ozbiljno oštetiti jetru, dovesti do masne jetre, upale i čak ciroze – bolesti koje su prije bile povezivane uglavnom s pretjeranim konzumiranjem alkohola.
Također, postoji sve više dokaza da takva prehrana povećava rizik od raka jetre. Na kraju, važno je spomenuti i marketinške taktike koje trgovci koriste kako bi privukli kupce. Česti popusti na kozmetiku i artikle za higijenu stvaraju iluziju da su sve cijene niže, ali se taj gubitak nadoknađuje povišenjem cijena osnovnih namirnica poput mesa, sira i kafe.
- S obzirom na sve navedene rizike, ključno je da svjesno biramo ono što jedemo, pažljivo čitamo deklaracije i odlučujemo se za prirodne, neprerađene namirnice koje doprinose dugoročnom zdravlju i vitalnosti.
