Sljedeći vikend nam sslijedi pomjeranje sata i dan će biti iznatno kraći. Ovo na neke ljude jako utiče i treba im neko vrijeme da se priviknu na tu promjenu. U nastavku čitajte detaljnije.
Razgovaramo o temi promjene vremena, praksi koja se ponavlja svake godine, ali kojoj se građani i stručnjaci sve više protive. Ove jeseni očekuje se nova promjena, i to ranije nego ikad u posljednjih 11 godina, što znači da će se 26. listopada u 3 sata ujutro satovi vratiti na 2 sata. Unatoč tome što se u početku čini kao “darovani” sat sna, istina je složenija. Više jutarnjeg svjetla podrazumijeva i raniji popodnevni mrak, što je problem za mnoge.
Kratki dani i dugi večernji sati često uzrokuju pad energije i pojavu sezonske tuge. Stručnjaci predviđaju da će ljudskom tijelu trebati nekoliko dana da se prilagodi novom obrascu spavanja i razini svjetlosti, zbog čega je uobičajeno da ljudi osjećaju glavobolje, probleme s koncentracijom i promjene raspoloženja.
Pomicanje kazaljki ima dugu povijest; prvi put je provedeno tijekom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj s namjerom uštede energije. U bivšoj Jugoslaviji provedeno je tek 1983. godine, dok je Europska unija usvojila univerzalna pravila 1996. godine za sve države članice. Od tada se prijelaz na ljeto završava posljednje nedjelje u ožujku, a povratak na zimu posljednje nedjelje u listopadu. Koncept je trebao uravnotežiti tržište, promet i komunikaciju, ali s vremenom je ta praksa počela biti sve više kritizirana.
- Nezadovoljstvo građana najučinkovitije pokazuje istraživanje Europske komisije iz 2018. godine, u kojem je ispitano čak 4,6 milijuna sudionika. Ishod je bio očit: 84% stanovništva podržalo je uklanjanje sezonskih satova. Godinu dana kasnije, Europski parlament predložio je ukidanje te prakse do 2021., ali države članice i dalje nisu imale konsenzus o tome hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su se Francuska i Poljska zalagale za ljetno računanje vremena koje je konzistentno tijekom vremena, Finska i Nizozemska bile su zainteresirane za zimsko računanje vremena.
Usjevi su se obično uzgajali tijekom ljeta, što se smatralo korisnijim za turističku sezonu. Domaće web stranice poput Klix.ba više su puta kritizirale javnost u regiji zbog nestrpljivosti, vjeruju da mnogi ljudi smatraju da je odluka pretjerana ili nepotrebna. I dok se europske zemlje osporavaju, ostatak planeta već je pokrenuo konkretne akcije. Rusija je 2014. godine usvojila stalni zimski raspored, dvije godine kasnije Turska je zadržala ljetni raspored, a Kina, Japan i Indija nisu koristile pomicanje sata.
Druge zemlje, uključujući Brazil, Argentinu i Meksiko (osim pograničnih regija), također su napustile ovaj sustav, dok su Island i Bjelorusija desetljećima održavali taj sustav bez sezonskih promjena temperature. Sve to povećava pritisak na Europsku uniju, koja sada ima poteškoća s odgađanjem ovog događaja. Oslobođenje je ranije navelo da stručnjaci u Bosni i Hercegovini smatraju da je trenutni sustav već prevaziđen, jer su izvorni razlozi – ušteda energije i učinkovitije korištenje dnevnog svjetla – postali nebitni u modernom društvu.
Danas, s dostupnošću umjetne rasvjete i promjenjivog radnog vremena, koristi se smanjuju, dok se negativni učinci na zdravlje povećavaju. Na osobnoj razini, liječnici predlažu postupan pristup pripremi za tranziciju. Nekoliko dana unaprijed preporučuje se ranije buđenje i pomicanje dnevnih aktivnosti za oko 10 minuta, što će olakšati prijelaz. Naše tijelo uživa u redovitosti i teško se nosi s naglim promjenama, pa iako se sat pomiče za sekundu, unutarnjem biološkom satu će trebati više vremena.
Kako Avaz.ba napominje, stručnjaci upozoravaju na poremećaj sna, umor i smanjenje fokusa koji mogu negativno utjecati na produktivnost i dovesti do sigurnosti u prometu. Zbog toga traže odluku koja će u konačnici rasteretiti građane i razjasniti situaciju. U konačnici, pomicanje sata nije samo tehnička izmjena, već i podsjetnik na sustav za koji mnogi vjeruju da nedostaje. Dok većina svijeta napušta ovu tradiciju, Europa je i dalje zaglavljena u kompromisima. Ove jeseni ponovit ćemo proces vraćanja sata unatrag, ali pitanje je: koliko dugo?
Jedna istina je očita: sve veći broj građana i stručnjaka smatra da je vrijeme da se prestane s podešavanjem sata i odabere dosljedan vremenski sustav. Budući da je nemoguće blokirati prolaznost, možemo odabrati živjeti prirodnije, na frekvenciji koja nam je prikladnija od satova. Važno je uzeti u obzir da stres prestane biti izvor napetosti.
