Pomjeranje kazaljhki na satu se dešava dva puta godišnje u martu i oktobru i iako je bilo govora da će se ovo ukinuti do toga još uvijek nije došlo. U nastavku saznajte kada se sat pomjera ovaj put.
Ove godine zimsko doba počinje u noći između 25. i 26. listopada. U 3 sata ujutro kazaljke na satu pomiču se za jedan sat, pa je prikaz vremena ponovno dva sata. To znači da svi dobivamo dodatni sat sna, ali i da se od tog trenutka dani skraćuju, pa je noć ranija. Primjetno je da je ovaj pomak najraniji u godini, a isti datum, 26. listopada, zabilježen je prije točno 11 godina. Koncept zamjene sata izveden je iz jednostavne matematike: povećanje dnevnog svjetla omogućilo bi manju potrošnju električne energije. To je bilo relevantno 1900-ih, jer je rasvjeta bila veliki dio proračuna za kućne troškove.
- Međutim, u današnjem društvu, u kojem se tehnologija i stil života razvijaju, ova računica više nema značajan utjecaj. Unatoč tome, praksa nije u potpunosti eliminirana i još uvijek se primjenjuje u mnogim dijelovima Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Kao rezultat toga, praksa je raširena i kod nas. Europska komisija je 2018. pokrenula kampanju za uklanjanje ove tradicije. Strategija je bila da svaka država članica odluči hoće li trajno ostati ljeti ili zimi. Međutim, kompromis nikada nije postignut. Dok Europska unija ne pristane, Srbija će zadržati sadašnji pristup.
RTS navodi da je upravo nepostojanje jedinstvene odluke jedan od primarnih razloga zašto ljudi i dalje koriste pješčani sat dva puta godišnje. Osim gubitka novčane vrijednosti, pomicanje sata pokazuje i svoj dodatni, negativni aspekt. Znanstvena istraživanja pokazuju da nedostatak sna, smanjena koncentracija, povećana vjerojatnost prometnih nesreća, pa čak i srčani problemi tijekom sljedećeg dana promjene vremena. Naizgled neznatna promjena ciklusa spavanja može dovesti do raznih problema, posebno u odnosu na ljude koji su već bili lošeg zdravlja. Upravo je to razlog zašto mnogi stručnjaci smatraju da je vrijedno ponovno razmotriti ovaj postupak.
Preporuke liječnika su planirati nadolazeću promjenu vremena. Nekoliko dana ranije korisno je odgoditi odlazak na spavanje i buđenje za 15 do 30 minuta, što će omogućiti tijelu da se bolje navikne na novi raspored. Od vitalne je važnosti izbjegavati kafu i velike obroke prije spavanja, provoditi više vremena na dnevnom svjetlu i održavati dosljedan raspored odlaska na spavanje. Kako piše Blic, stručnjaci preporučuju dodatne jutarnje šetnje jer prirodno svjetlo pospješuje lakšu adaptaciju organizma na novi raspored. Unatoč godišnjim izjavama da će sat biti uklonjen, čini se da ćemo još dugo biti u ovom sustavu.
Dok se ne donese konačna odluka, satove moramo svake jeseni preokrenuti i svakog proljeća pomicati naprijed. To je mala ceremonija koja, iako se većini čini beznačajna, ipak ima utjecaja na cijeli naš dnevni raspored. Pitanje je još uvijek nepoznato – hoće li Europa jednog dana donijeti kolektivnu odluku i eliminirati ovo dvostruko računanje vremena? Prema pisanju Politike, rasprava još traje, ali kako sada stvari stoje, pomicanje kazaljki neće biti ukinuto barem sljedećih nekoliko godina. Do tada ćemo morati sami prilagoditi svoje navike uz novo radno vrijeme svake jeseni i proljeća.
U konačnici, očito je da ova tema nije samo tehničko pitanje podešavanja kazaljki, već i pitanje zdravlja, produktivnosti i kvalitete života. Iako je tek 1:00 sat, učinci mogu biti značajni. Zato je naš posao pronaći načine da se što više prilagodimo tim promjenama i pronađemo skladnu ravnotežu između naših dnevnih rituala, bez obzira na kazaljke na satu.
