Danas razgovaramo o voću koje sbvakako treba uvrstiti u prehranu jer ima mnogo benefita za naš organizam ali kod pojedinih vrsta treba biti oprezan ukoliko ste skloni debljanju.
Unatoč njihovoj čestoj povezanosti s osnovnim nutritivnim komponentama poput vitamina, minerala i vlakana, trebali biste biti svjesni i činjenice da voće sadrži prirodne šećere koji, kada se konzumiraju u prekomjernoj količini, mogu dovesti do negativnih zdravstvenih učinaka. Tajna je u sredini, a vrste voća koje se unose u tijelo pažljivo su odabrane.
Voće i povrće svakako su dio zdrave prehrane i često se smatraju bitnim sastojkom svakodnevnog obroka. Mnoge vrste voća poznate su po bogatstvu vitamina i vlakana, dok povrće pruža veliku količinu minerala, vlakana i drugih komponenti. Međutim, trebali bismo paziti na količine koje konzumiramo.
Iako je voće prirodno slatko i bogato vitaminima, sadrži i šećer. Ako se konzumira u prekomjernoj količini, to može dovesti do problema. Nutritivni stručnjaci preporučuju da dnevni volumen voća ne smije prelaziti 200 miligrama. Ova količina je dovoljna za osiguravanje potrebnih hranjivih tvari bez unosa puno dodatnog šećera. Osim toga, količina voća koja se konzumira je 120 do 150 mililitara dnevno u obliku svježe cijeđenih sokova.
- Suprotno tome, povrće se može unositi u većim količinama, do 400 grama, jer nema šećera, a bogato je vlaknima i hranjivim tvarima koje imaju značajnu ulogu u održavanju zdravlja. Kada pretjerujemo sa šećerom putem voća, to može dovesti do poremećaja ravnoteže šećera u krvi. S vremenom to može dovesti do povećanja glukoze, što može povećati rizik od pretilosti, povećane inzulinske rezistencije, pa čak i dijabetesa tipa 2.
Kako bi se izbjegli ovi problemi, preporučuje se redovita konzumacija voća na kontroliran način. Međutim, nije svo voće jednako. Neke sorte imaju veću koncentraciju šećera od drugih. Na primjer, grožđe i šljive smatraju se voćem s visokim udjelom šećera, zbog čega se obično preporučuje izbjegavanje. Grožđe je posebno značajno jer se koristi za stvaranje grožđanog šećera.
Suprotno tome, lubenica i dinja se često suprotstavljaju zbog sličnih svojstava okusa, međutim, glikemijski indeks lubenice obično je veći od dinje. Unatoč nazivu, dinja nije osobito slatka, ali sadrži veću količinu hranjivih tvari i šećera, što je čini poželjnijim izborom. Osim šećera, ključno je uzeti u obzir probavljivost voća. Neke vrste voća, poput šljiva i krušaka, mogu se teže metabolizirati zbog visokog sadržaja vlakana.
Unatoč brojnim zdravstvenim prednostima vlakana, previše vlakana u jednom obroku može dovesti do bolova u želucu, stoga se preporučuje obratiti pozornost na količinu ovog voća koja se konzumira. S druge strane, breskve i marelice sadrže beta-karoten i druge fitonutrijente koji imaju snažan antioksidativni kapacitet i pomažu tijelu u borbi protiv slobodnih radikala, a ovo svojstvo doprinosi imunološkom sustavu. Jedan od najučinkovitijih izbora je bobičasto voće.
Voće poput kupina, malina i jagoda ima visoku koncentraciju fitonutrijenta koji su povezani sa smanjenom vjerojatnošću raka i povećanom tjelesnom obranom. Osim toga, bobičasto voće ima nižu količinu kalorija i šećera, što ga čini odličnim izborom za zdravu poslasticu. Osim spomenutog, ananas je poznat po sadržaju enzima bromelaina. Ovaj enzim smatra se korisnim za razgradnju masti i poboljšanje probave. Osim toga, ananas je bogat vitaminom A i drugim hranjivim tvarima koje sudjeluju u brojnim tjelesnim procesima.
Kombinacija vlakana, niskog sadržaja šećera i antioksidativnih svojstava u ananasu čini ga voćem koje ima višestruke zdravstvene prednosti. Ključno je prepoznati da je održavanje neutralnosti ključno za zdravlje. Nije potrebno potpuno izbjegavati voće koje ima veći udio šećera, ali se također ne preporučuje oslanjanje samo na “najzdravije” opcije. Raznolikost je ključna za hranjivu prehranu, jer različite vrste voća i povrća doprinose različitim vrstama dobrobiti.
U konačnici, cilj je imati uravnoteženu prehranu, uživati u prirodnim mirisima voća, ali biti svjestan ograničenja. Voće i povrće naši su odani saveznici u održavanju zdravlja, ali kako bismo iz njih izvukli maksimalne koristi, ključno ih je konzumirati na zdrav način. Uzimajući u obzir preporučene količine i pravilan odabir, možemo uživati u njihovim blagodatima bez da za njih moramo plaćati na negativne načine za zdravlje. Uzimajući u obzir godišnja doba, ključno je biti svjestan što unosimo u tijelo, jer svakodnevni izbor hrane utječe na naše cjelokupno zdravlje.
