Ljeto je vrijeme kada veći broj građana koriste svoje godišnje odmore za odlazak na neku od ljetnih destinacija poput mora ili planina. Njihovi domovi ostaju prazni što je idealna prilika za lopove.
Znatan broj pojedinaca smatra se lukavim u skrivanju vrijednih predmeta poput novca, nakita ili važnih dokumenata. Unatoč tome, uvidi stručnjaka za sigurnost ukazuju na to da određene lokacije unutar doma možda nisu tako sigurne kao što se čine, prvenstveno zbog svoje uobičajenosti i predvidljivosti. Lokacije koje se najčešće ne preporučuju su sljedeće: Bedroom S obzirom da se osobni predmeti obično drže na takvim lokacijama, ovo područje često postaje početna žarišna točka za ispitivanje. Ladice, prostori ispod madraca ili povišene police ne predstavljaju najsigurnije opcije.
- Kupaonica i ormarići za lijekove služe kao tipična mjesta za odlaganje manjih predmeta; međutim, njihova predvidljivost čini ih neprikladnima u smislu pružanja dovoljne zaštite. U kuhinji se također pohranjuju predmeti poput limenki i proizvoda za zamrzavanje. Iako ova područja mogu povremeno poslužiti kao skrovišta, ona postaju sve više “vidljiva”. Osobito je važno suzdržati se od traženja utočišta u kutijama ili pakiranjima koje je lako prepoznati. Kada razmatramo prijenosne sefove i kovčege, bitno je prepoznati da lagani i neosigurani sef ili lako dostupna torba ne predstavljaju odgovarajuću prepreku.
Odlučite li se za sef, pobrinite se da ima veliku težinu, izrađen od visokokvalitetnih materijala i sigurno usidren. Standardne ladice smještene po cijelom stanu nisu preporučljive za pohranjivanje važnih stvari, osobito onih kojima se često pristupa i brzo dohvate. Za bolju zaštitu razmotrite sljedeće preporuke: Istražite suptilna i manje očita rješenja, poput namještaja dizajniranog sa skrivenim odjeljcima, profesionalno instaliranih skrivenih sustava ili specijaliziranih kućnih sefova.
Implementacija tehnoloških mjera zaštite, uključujući alarmne sustave i nadzorne kamere, uvelike povećava ukupnu razinu sigurnosti. Najvažnije je primjeniti mješavinu zaštitnih strategija uz izbjegavanje rutine jer predvidljivost umanjuje sigurnost. Prava sigurnost nije ograničena na jedno mjesto; nego se temelji na promišljenoj metodologiji i pravovremenom preventivnom djelovanju.
Bonus tekst:
Kaša, koja se kroz povijest smatrala hranom za siromašne, doživljava ponovni uspon kao “čista” i egzotična kulinarska opcija. Obično se dobiva od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, a poznat je i kao kukuruzni griz ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kaša nije samo ugodan izbor za doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih dostupnih opcija. Bogata esencijalnim nutrijentima, kukuruzna krupica našem tijelu daje vitalne vitamine, uključujući A, E i razne vitamine B skupine, kao i niz važnih minerala. Bogata je esencijalnim nutrijentima kao što su fosfor, cink, kalij, magnezij, mangan i selen.
Točnije, palenta sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koji se nalaze u kukuruznoj krupici pozitivno pridonose zdravlju, posebice u odnosu na rad crijeva. Znatan sadržaj vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, olakšavajući normalne probavne procese u crijevima. Primarni razlog za korisnu prirodu palente za konzumaciju leži u njezinim dobrobitima, bez obzira na prisutnost probavnih problema.
Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima koji u kombinaciji s korisnim biljnim masnoćama značajno pridonose stimulaciji učinkovite crijevne peristaltike. Ovaj proces pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog svog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se zagovara kao koristan izvor hrane za osobe s povišenom razinom kolesterola. Osim toga, neophodan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kašice se preporučuju dojenčadi i djeci jer pridonose zdravijoj probavi i jačaju imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Osobe s celijakijom ili upalnim bolestima crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten.
