Iz godine u godinu ljeti se suočimo sa sve višim temperaturama koje je jako teško izdržati. Većina ljudi ugrađuje klima uređaje u svoje domove a lkada je u pitanju otvaranje prozora pročitajte savjet.
U ljetnim mjesecima, kada temperature prelaze prag ugode, većina pojedinaca nastoji se zatvoriti unutar svojih domova u potrazi za spasom od vrućine. Mnogi instinktivno zatvore sve prozore i navuku rolete, vjerujući da će tako sačuvati hladnoću u sebi. Nasuprot tome, drugi smatraju da je neophodno da prostor ima ventilaciju i da treba omogućiti strujanje svježeg zraka, bez obzira na njegovu temperaturu. Koja je perspektiva ispravna?
Istraživanja u znanstvenom polju nude konačna rješenja za ovo pitanje. Osiguravanje odgovarajuće ventilacije stambenih prostora tijekom ljetnih mjeseci bitno je ne samo za udobnost, već i za zdravlje. U sljedećim odjeljcima iznijet ćemo otkrića znanstvenika i pokazati kako se ti uvidi mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Zatvoren prozor dovodi do nedostatka kisika. Čini se razumnim zaključiti da je zatvaranje svih vanjskih otvora najbolji način da se spriječi ulazak topline u prostor.
Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da je ova metoda pogrešna. Čak iu najtoplijim danima bitno je osigurati dovoljno prozračivanje prostorija. Koji je razlog iza ovoga? Kada se prozori drže zatvoreni dulje vrijeme, razine ugljičnog dioksida (CO₂) počinju rasti. Ovaj plin se prirodno proizvodi tijekom disanja; međutim, u zatvorenim okruženjima, njegova koncentracija može brzo premašiti preporučene pragove, osobito u manjim područjima kao što su spavaće sobe ili radne sobe.
Posljedično, atmosfera postaje ustajala i opresivna. Pojedinci u takvom okruženju mogu se susresti s pospanošću, umorom, smanjenom koncentracijom, pa čak i glavoboljama. Ovi simptomi ukazuju na neodgovarajuću kvalitetu zraka—problem koji isprva često ostane nezapažen, ali s vremenom može značajno utjecati na zdravlje. Utjecaj CO₂ na kognitivnu funkciju i produktivnost. Značajan problem proizlazi iz činjenice da povećane koncentracije CO₂ izravno utječu na kognitivne sposobnosti. Istraživanja pokazuju da s porastom razine ovog plina u okolišu dolazi do odgovarajućeg pada mentalnih funkcija.
- Pojedinci pokazuju smanjenu brzinu, smanjenu koncentraciju i smanjenu sposobnost učinkovitog donošenja odluka. Posebna studija usredotočena na mlade odrasle osobe otkrila je da su pojedinci u okruženjima s povišenim razinama ugljičnog dioksida pokazali izrazito slabije rezultate u zadacima koji zahtijevaju logično razmišljanje i kognitivnu obradu. Dakle, boravak u zatvorenom prostoru ne samo da otežava disanje, već i narušava mentalnu oštrinu.
Za pojedince koji se bave radom na daljinu, učenjem ili bilo kojim zadatkom koji zahtijeva usredotočenu pozornost, ovo pitanje predstavlja značajan izazov. Ustajali zrak suptilno smanjuje mentalnu jasnoću, često a da pojedinac nije svjestan njegovog utjecaja. Koje je prikladno vrijeme i način provjetravanja tijekom ljetnih mjeseci? Optimalni trenuci za provjetravanje vašeg stambenog prostora su rani jutarnji ili kasni večernji sati, budući da su tada najpovoljnije vanjske temperature i kvaliteta zraka. Profesionalci preporučuju da se u tim razdobljima nakratko otvore svi prozori kako bi se olakšala cirkulacija zraka.
Ako je moguće, preporučljivo je otvoriti prozore koji se nalaze na suprotnim stranama prostorije kako bi se uspostavio propuh. Samo pet do deset minuta ove vrste ventilacije može znatno poboljšati kvalitetu zraka u prostoriji. Naknadno možete zatvoriti prozore i spustiti rolete kako biste održali svježinu zraka i spriječili dotok dodatne topline. Manje strategije koje daju značajan učinak. Uz sam čin otvaranja prozora, neophodna je i uporaba zavjesa ili roleta. Kada boravište nije nastanjeno, preporučljivo je držati ih zatvorenima kako bi spriječili izravnu sunčevu svjetlost.
Ova praksa može znatno sniziti temperaturu u prostoriji, čak i u nedostatku klima uređaja. Dok ventilatori mogu pomoći u cirkulaciji zraka, oni samo redistribuiraju isti ustajali zrak u nedostatku redovite ventilacije. Sustavi klimatizacije osiguravaju hlađenje unutar prostora; međutim, oni ne rješavaju problem CO₂, jer ga ne uklanjaju, već stvaraju osjećaj smanjene temperature. Stoga klima uređaj ne može poslužiti kao zamjena za povremeno otvaranje prozora. Koje dodatne tvari ispuštamo uz CO₂?
Ventilacija igra ključnu ulogu osim pukog rješavanja razina ugljičnog dioksida. Svakodnevne aktivnosti u kućanstvu proizvode različite štetne tvari, uključujući mirise od kuhanja, kemikalije koje ispuštaju sredstva za čišćenje, dim, čestice prašine i alergene koji potječu od kućnih ljubimaca ili vanjskog okoliša. Zatvoreni prostor bez ventilacije služi kao skladište svih ovih štetnih tvari. S vremenom, zrak u takvim prostorima može dovesti do respiratornih problema, izazvati alergijske reakcije ili pogoršati već postojeća zdravstvena stanja. Dosljedna ventilacija olakšava uklanjanje ovih štetnih spojeva, omogućujući im da budu zamijenjeni svježim zrakom obogaćenim kisikom.
Provjetravanje kao uobičajena praksa. Stručnjaci zagovaraju da ventilacija treba biti instinktivna praksa — automatska radnja slična pranju ruku. Nije potrebno ostavljati prozore otvorene dulje vrijeme; nego je dovoljno nekoliko minuta provjetravanja više puta tijekom dana. To bi trebalo biti odmah nakon buđenja, prije izlaska iz stana i navečer prije spavanja. Tijekom dana, čak i po toplom vremenu, povremeno otvaranje prozora možda neće značajno povećati temperaturu vašeg okoliša; međutim, sigurno će povećati vaš osjećaj svježine, koncentracije i općeg blagostanja.
