Certifikovana holistička nutricionistička terapeutkinja, Syeda Kiran Zahra Hussain, podelila je recept za ukusan napitak koji nije samo bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima, već takođe podržava optimalno funkcionisanje štitne žlezde i opće zdravlje.
Kako biste napravili ovaj okrepljujući napitak, pomiješajte 7 šalica filtrirane ili izvorske vode s 1 šalicom soka od brusnice koji je potpuno čist, ¼ žličice sušenog đumbira, ½ žličice cejlonskog cimeta, ¼ žličice muškatnog oraščića, ¾ šalice svježe iscijeđenog soka od naranče, i ¼ šalice svježe iscijeđenog soka od limuna. Da biste započeli proces pravljenja ovog divnog napitka, započnite zagrijavanjem vode dok ne proključa.
Pomiješajte sok od brusnice s mješavinom mirisnih začina i ostavite da se smjesa lagano kuha 20 minuta na laganoj vatri. Nakon što se smjesa ohladi, dodajte revitalizirajuće esencije soka od naranče i limuna. Ključno je zapamtiti da je ovaj napitak za pomlađivanje najbolje konzumirati tijekom jednog dana.
Zašto biste trebali razmisliti o konzumiranju ovog napitka za štitnjaču? Brusnice sadrže jod, ključni element za potporu zdravlja štitnjače. Đumbir, koji obiluje magnezijem, pomaže kod stanja štitnjače i ima protuupalna svojstva. Muškatni oraščić, poznat po svojim učincima na poticanje metabolizma, sinergizira s cimetom, koji ne samo da smanjuje upalu, već i ublažava otpornost na inzulin koja se često povezuje s Gravesovom bolešću.
Konzumacija soka od naranče, koji obiluje vitaminom C, povoljno djeluje na štitnu žlijezdu. Nadalje, sok od naranče pomaže u procesu detoksikacije. Nasuprot tome, sok od limuna, s visokim sadržajem vitamina, jača imunološki sustav i pomaže detoksikaciju. Zanemarivanje liječenja hipotireoze, stanja obilježenog neadekvatnom proizvodnjom hormona štitnjače, može dovesti do značajnih zdravstvenih komplikacija.
Uključivanjem ovog napitka u svoj dnevni režim, uz dobro uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima, možete učinkovito pospješiti pravilnu regulaciju aktivnosti štitnjače. Kako bi se osigurala optimalna funkcija štitnjače, preporuča se izbjegavati određene namirnice koje bi mogle utjecati na rad štitnjače. To uključuje brokulu, zelje, cvjetaču, kelj, špinat, repu, soju i kikiriki.
BONUS TEKST:
Održivi razvoj u urbanim sredinama: Izazovi, rešenja i budući pravci
Urbane sredine širom sveta suočavaju se sa sve većim izazovima u održivosti usled rapidnog urbanizacije, demografskih promena i ekoloških problema. Održivi razvoj postaje imperativ kako bi se gradovi transformisali u ekološki prihvatljive, ekonomski prosperitetne i socijalno inkluzivne zajednice. Ovaj tekst istražuje ključne aspekte održivog razvoja u urbanim sredinama, ističući izazove, aktuelna rešenja i buduće pravce.
Izazovi održivosti u urbanim sredinama
Ekološki otisci: Gradovi generišu značajne ekološke otiske kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte, potrošnju vode i energije, kao i generisanje otpada. Ovi otisci imaju globalne ekološke posledice, uključujući klimatske promene i degradaciju prirodnih resursa.
Rapidna urbanizacija: Brz rast urbanih populacija stavlja pritisak na postojeću infrastrukturu, resurse i usluge, što može dovesti do nejednakog pristupa resursima i uslugama, posebno za marginalizovane zajednice.
Zagađenje vazduha i voda: Industrijska aktivnost, saobraćaj i neadekvatno upravljanje otpadom doprinose zagađenju vazduha i voda, što ima ozbiljne posledice po zdravlje ljudi i ekosisteme.
Nestabilnost klimatskih uslova: Gradovi su podložni ekstremnim vremenskim uslovima kao što su poplave, suše i toplotni talasi, što zahteva adaptivne strategije za smanjenje ranjivosti i poboljšanje otpornosti.
Aktuelna rešenja za održivi razvoj
Održiva urbanistička planiranja: Integracija principa održivosti u urbanističko planiranje može doprineti efikasnijem korišćenju zemljišta, kreiranju zelenih površina i smanjenju ekoloških otisaka.
Energetska efikasnost: Investiranje u obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti zgrada može smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte i smanjiti energetske troškove.
Održiva mobilnost: Promocija javnog prevoza, pešačkih i biciklističkih staza smanjuje saobraćajnu gužvu, zagađenje vazduha i emisije štetnih gasova, dok istovremeno promoviše zdraviji način života.
Upotreba obnovljivih izvora vode: Reciklaža vode i upravljanje kišnicom mogu smanjiti potrošnju vode i pomoći u očuvanju vodnih resursa.
Budući pravci održivog razvoja
Pametni gradovi: Integracija informacionih tehnologija i digitalnih inovacija može poboljšati efikasnost upravljanja resursima, usluga i infrastrukture u gradovima.
Cirkularna ekonomija: Prelazak na model cirkularne ekonomije koji promoviše smanjenje, ponovnu upotrebu i reciklažu materijala može smanjiti otpad i resursnu potrošnju.
Inkluzivni i otporni gradovi: Kreiranje zajednica koje su otporne na klimatske promene i socijalno inkluzivne može unaprediti kvalitet života svih građana, uključujući ranjive grupe.
Edukacija i svest građana: Podizanje svesti o održivosti i promovisanje ekoloških vrednosti može motivisati građane i organizacije da preduzmu akciju za očuvanje životne sredine.
Zaključak
Održivi razvoj u urbanim sredinama zahteva holistički pristup koji integriše ekonomske, ekološke i socijalne dimenzije. Investiranje u održive tehnologije, politike i prakse može transformisati gradove u prosperitetne i otporne zajednice koje nude visok kvalitet života za sve svoje građane. Ključno je da se sarađuje na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou kako bi se postigla ravnoteža između ljudskih potreba i zaštite prirodnih resursa za buduće generacije.
