Stigla je jako važna vijest za sve one koji žive van EU a koji žele putivati u zemlje članice. O ovim promjenama se dugo govorilo u javnosti a sada je poznat i datum od kojeg se počinju primjenjivati.
Od 12. listopada 2025. više se neće prelaziti granica u Europskoj uniji niti u schengenskom prostoru. Uvodi se novi sustav kontrole putovanja koji će značajno utjecati na način na koji putnici smiju ulaziti i izlaziti iz tih zemalja. Umjesto dosadašnjih brzih skeniranja putovnica, stupit će na snagu dodatne sigurnosne mjere, uključujući detekciju lica, uzimanje otisaka prstiju i odgovaranje na unaprijed postavljena pitanja. Ova je izmjena značajna jer će se odnositi na tisuće ljudi koji putuju zbog posla, rekreacije ili iz osobnih razloga svake godine. Prva komponenta novog sustava je biometrijski atribut.
- Svaki pojedinac koji sudjeluje u Europskoj uniji morat će se podvrgnuti skeniranju lica. To podrazumijeva da će kamere snimati lica putnika i uspoređivati ih s podacima iz putnih isprava i središnje baze podataka. Na ovaj način želimo umanjiti mogućnost zlouporabe, krivotvorenja dokumenata i krađe identiteta. Tehnologija prepoznavanja lica već se koristi u mnogim zračnim lukama diljem svijeta, ali sada je obavezna i na kopnenim prijelazima. Ovo je značajan napredak za građane Zapadnog Balkana koji često putuju u Europsku uniju. Osim skeniranja lica, bit će potreban i otisak prsta.
Sustav promiče ideju da svaki član treće zemlje, npr. Oni koji nisu dio Europske unije ili Schengena svoje biometrijske podatke ostavljaju na prvom ulazu. Ti će se podaci u bazi podataka čuvati najviše tri godine. To će omogućiti vlastima da promatraju kretanje putnika, dokumentiraju njihov ulazak i izlazak te spriječe potencijalna kršenja viznih propisa i uvjeta boravka. Mnogi se pitaju je li ovakav stupanj kontrole pretjeran, no službenici navode da je to jednostavno način povećanja sigurnosti svih građana. Dodatak obaveznih pitanja na koja putnici moraju odgovoriti pri ulasku također je inovativan.
Nisu složeni niti dugi, ali su presudni za procjenu svrhe putovanja. Građani će morati objasniti razlog svog posjeta, predviđenu dužinu boravka, adresu ili mjesto na kojem će boraviti, kao i način plaćanja svog vremena. Dodatno će ih se pitati o statusu zdravstvenog osiguranja te jesu li ikada radili, studirali ili živjeli u nekoj od zemalja članica. U početku se ova pitanja čine očiglednima, ali njihova je svrha dvostruka: sprječavanje ilegalne migracije i jačanje kontrole nad načinom na koji ljudi mogu ući u EU. Važno je napomenuti da će novom sustavu biti potrebno više vremena na carinskim prijelazima.
Mnogi građani već su prešli granicu u nekoliko minuta, no od 12. listopada procedure će se odužiti. To će posebno doći do izražaja na granicama putovanja, tamo su ranije bile velike gužve. Očekuje se da bi proces trajao nekoliko minuta više po osobi, što bi dovelo do stvaranja dodatnog kolona na već popularnim prijelazima. Stoga se građanima preporuča da unaprijed planiraju svoja putovanja i očekuju moguća kašnjenja. Europska unija te radnje pripisuje sve većoj prijetnji sigurnosti, sve većem broju ilegalnih prelazaka i želji za poboljšanjem evidencije.
Novi sustav, nazvan EES (Entry/Exit System), trebao je biti uveden ranije, ali je više puta odgađan zbog tehničkih i logističkih problema. Međutim, sada nema dodatne odgode i to će postati istina. Prvenstveno će pogoditi građane zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, koji imaju veliki broj stanovnika koji putuju u EU radi zaposlenja ili posjete obitelji. Mnogi stručnjaci smatraju da će građanima trebati neko vrijeme da se upoznaju s ovim postupcima. U početku može doći do zabune, ali očekuje se da će s vremenom sustav postati brži i uobičajeniji.
Oni koji često putuju, poput vozača koji su profesionalci ili poslovni ljudi, imaju biometrijske podatke koji mogu biti od pomoći, podaci će biti brzo prepoznati pri sljedećim posjetima. S druge strane, bilo je i prigovora. Briga o privatnosti i sigurnosti podataka sve je važnija. Građani se pitaju gdje će i kako biti pohranjeni njihovi otisci prstiju i slike lica, tko će imati pristup tim bazama podataka i postoji li opasnost od zlouporabe. Europska komisija jamči da će se podaci čuvati i koristiti isključivo u svrhu granične kontrole, no nepovjerenje javnosti prema agenciji i dalje je prisutno. Zbog toga prolazak granice 12. listopada više neće biti isti.
Putnici će se morati prilagoditi novim propisima koji zahtijevaju korištenje prepoznavanja lica, otisaka prstiju i obavezne odgovore. Iako to može dovesti do nešto duljeg čekanja, europske vlasti održavaju tu sigurnost i više od toga nadzor je najvažniji. Građani se moraju upoznati s novim pravilima i propisima i moraju se na njih pripremiti, jer se praksa putovanja promijenila i sada je stalni dio svakog graničnog prijelaza.
