Danas vam donosimo jedan savjet koji vam u određenoj situaciji može spasiti život. Sigurno nikada niste razmišljali da otovrena vrata spavaće sobe mogu predstavljati opasnost.
Mnogi pojedinci radije spavaju s malo odškrinutim vratima spavaće sobe. Čini se da su uzroci očiti: pojačana cirkulacija zraka, osjećaj svježine ili želja da čuju djecu u drugoj prostoriji. No, ova je navika naizgled bezazlena, no nosi niz značajnih rizika o kojima se rijetko govori. Jedan od primarnih razloga zašto ljudi zagovaraju otvoreni protok zraka je olakšavanje poboljšane cirkulacije. Osobito tijekom toplijih mjeseci, osjećaj napunjenosti može biti neugodan, pa se čini da je odškrinuta vrata jednostavan odgovor.
Roditelji to često čine kako bi odgovorili na dječji plač tijekom noći, što povećava osjećaj kontrole i sigurnosti. No, znanstvena istraživanja pokazuju drugu stranu priče. Podaci Instituta za istraživanje požarne sigurnosti (FSRI) pokazuju da zatvorena vrata imaju značajan utjecaj na vjerojatnost preživljavanja u slučaju požara. Unatoč tome što gotovo 60% ljudi smatra da je spavanje s otvorenim vratima sigurnije, istina je drugačija. U slučaju požara, zatvorena vrata usporavaju napredovanje požara, smanjuju toksičnu količinu dima u prostoriji i pomažu u očuvanju kisika.
Jedan od najzabrinjavajućih aspekata je brza stopa kojom se današnji domovi mogu zapaliti – to je prvenstveno zbog sintetičkih materijala koji se danas koriste u većini namještaja i građevinskih komponenti. Dok smo prije imali do 17 minuta da napustimo goruću zgradu, danas je to vrijeme obično samo tri minute ili manje. Čvrsta vrata mogu izvesti ključne akcije spašavanja života. U Americi je u suradnji s vatrogascima pokrenuta javna kampanja za educiranje ljudi o nužnosti zatvaranja vrata tijekom noći. Jedinstven zahtjev upućen je roditeljima koji stalno ostavljaju otključana vrata. Stručnjaci tvrde da je za sigurnost djece važnije da su vrata zatvorena, nego otvorena.
- Osim pružanja fizičke sigurnosti, zatvorena vrata imaju još jednu prednost: potiču mirniju atmosferu tijekom noći. Oni umanjuju buku iz drugih prostorija i sprječavaju dopiranje svjetla, što poboljšava kvalitetu sna i daje osjećaj privatnosti. Iako se može činiti da odškrinuta vrata potiču cirkulaciju zraka ili osjećaj povezanosti s ostatkom doma, istina je da zatvorena vrata vode do sigurnijeg, tišeg i pogodnijeg za odmor.
Bonus tekst:
Afričke kulinarske tradicije su opsežne i složene, proizlaze iz više kultura, lokacija i klime tijekom vremena. Srž afričke kuhinje je velika raznolikost autohtonih namirnica, koje prvenstveno potječu iz različitih klima i tradicija svake regije. U zapadnoj Africi klima je raznolika, u rasponu od tropske do sušne, a većina prehrane uključuje žitarice poput kukuruza, prosa i sirka. Ove se žitarice obično povezuju sa stvaranjem osnovnih obroka kao što su “banku” i “fufu”. Fufu je uobičajena hrana, radi se od pasiranog i kuhanog korjenastog povrća kao što je slatki krompir ili manioka, dok je banku uobičajeni prilog, radi se od kukuruza ili prosa.
Ova dva obroka puna su hranjivih tvari i osiguravaju potrebnu hranu za dnevne obveze. U zapadnoj Africi, mahunarke poput kikirikija, graha i slanutka, kao i žitarice, imaju značajan utjecaj na prehranu. Njihov visok sadržaj proteina i vlakana čini ih iznimnim dodatkom redovnim obrocima. Obično se nalaze u juhama ili varivima i dio su jela kao što je “egusi”, što je juha koja sadrži sjemenke dinje i često se spaja s mesom ili ribom. Istočni dio Afrike, koji ima vlažniju klimu koja je idealna za uzgoj raznovrsnog voća i povrća, posjeduje bogat izbor svježih namirnica u svojoj kulinarskoj tradiciji. Na primjer, u Keniji se tradicionalni obrok “ugali” priprema od kukuruza i sljubljuje s raznim povrćem i mesom.
Osim toga, uobičajeno je svježe voće poput manga, ananasa i papaje, koje se često konzumira cijelo ili se od njega prave sokovi. U Sjevernoj Africi uzgoj aromatičnog bilja i začina uspješan je zbog povoljne klime i uvjeta tla u regiji, što rezultira prehranom koja je raznolika i ukusna. Temeljni okus domaće kuhinje očituje se u jelima kao što su couscous, koji se radi od sitnih zrna kuhanih na pari, te tagine, sporo kuhano jelo koje se priprema u jedinstvenom loncu. Sastojci poput janjetine i piletine obično se ugrađuju u ova jela, zajedno sa začinima poput kurkume, kumina i cimeta koji ova jela prožimaju okusnim mirisima.
