Kada su jako visoke temperature svi tražimo neki način da se rashladimo i u većini slučajeva konzumiramo hladna pića a vrlo često se radi o onim koja su gazirana.
Savjeti i upozorenja prof. dr. Ranka Raičevića, uglednog neurologa i predsjednika Srpskog neurološkog društva, dobivaju na značaju kako ljetne temperature rastu, što predstavlja rizik za zdravlje mnogih pojedinaca. Dr. Raičević, koji je redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu i vodi Kliniku za neurologiju, naglasio je da nezdravi postupci tijekom ljetnih mjeseci, posebno kada je riječ o izboru pića i korištenju klima uređaja, mogu dovesti do teških zdravstvenih posljedica, čak i kod onih koji su inače zdravi.
- Ekstremna vrućina nepovoljno utječe na tijelo uzrokujući širenje krvnih žila koje opskrbljuju bitne organe, uključujući mozak, srce i bubrege. Posljedično, napori tijela da održi regulaciju temperature dodatno opterećuju krvožilni sustav. Za pojedince s već postojećim vaskularnim problemima ili one koji pate od kardiovaskularnih bolesti, takvi okolišni uvjeti mogu rezultirati značajnom štetom, potencijalno dovodeći do moždanog udara. Česta posljedica izlaganja ekstremnoj vrućini je hipoksija, stanje karakterizirano smanjenim dotokom kisika i hranjivih tvari u mozak, što može rezultirati sniženim krvnim tlakom i poremećajem svijesti.
U svjetlu ovih rizika, prof. Raičević ističe važnost preventivnih mjera tijekom ljetnih mjeseci. Najprije ne savjetuje boravak na otvorenom u vrijeme najveće vrućine od 10 do 16 sati jer je to razdoblje karakterizirano najintenzivnijim i najštetnijim UV zračenjem. Nadalje, zalaže se za konzumaciju dovoljno tekućine, osobito obične, negazirane vode. Iako se gazirana pića mogu činiti privlačnima zbog svojih osvježavajućih svojstava, mogu predstavljati rizike zbog povišenih razina iona natrija i kalija, što može dovesti do poremećaja srčanog ritma.
Konzumacija alkoholnih pića, posebice onih s visokim udjelom alkohola, tijekom ljetnih mjeseci strogo se ne preporučuje. Alkohol uzrokuje daljnje širenje krvnih žila, pogoršavajući učinke topline, a istovremeno smanjuje učinkovitost kisika u tijelu, što predstavlja značajan rizik za srce i mozak. Iako mladi i zdravi pojedinci povremeno mogu podnijeti male količine alkohola, za one s već postojećim zdravstvenim problemima imperativ je da se potpuno suzdrže od alkohola tijekom ljetne sezone.
Uobičajeni simptom koji se često javlja uz povišenu temperaturu je pulsirajuća glavobolja koja se javlja ujutro. Neurolozi navode da je ova pojava posljedica neadekvatnog sna uzrokovanog vrućinom, brojnih buđenja zbog žeđi, kao i promjena u električnom i ionskom sastavu atmosfere, a sve to može utjecati na funkcioniranje živčanog sustava. Potrebno je pažljivo razmisliti o korištenju klima uređaja. Iako pridonosi ugodnijem životnom okruženju, nepravilna uporaba može izazvati štetne učinke.
Brojni pojedinci tijekom ljetnih mjeseci održavaju svoje klima-uređaje uključenima tijekom cijele noći, što može dovesti do zdravstvenih problema, posebice kada postoji značajna razlika između unutarnje i vanjske temperature. Primarni cilj klimatizacije nije stvoriti umjetno hladno okruženje, već održati unutarnju temperaturu koja je samo nekoliko stupnjeva niža od one vanjske. Ovaj pristup olakšava prilagodbu tijela promjenama u okolišu. U idealnom slučaju, temperaturna razlika između interijera i eksterijera trebala bi se kretati od pet do šest stupnjeva.
No, u praksi se nerijetko događa da unutarnja temperatura može pasti i do 10 do 15 stupnjeva ispod vanjske temperature, što za posljedicu ima neugodan doživljaj tijela prilikom naglih prijelaza između različitih prostora. Takva značajna odstupanja predstavljaju posebne rizike za pojedince s kompromitiranim imunološkim sustavom, kroničnim zdravstvenim stanjima ili respiratornim problemima. Raičević napominje da su u brojnim javnim prostorima, uključujući i maloprodajne objekte, klima uređaji često podešeni na preniske temperature, često oko 18 stupnjeva.
Ova postavka je znatno ispod preporučene temperaturne razlike. Umjesto pružanja osjećaja hladnoće, ovaj pristup povećava vjerojatnost prehlade, upale sinusa, upale grla i raznih drugih respiratornih problema, dok istovremeno dodatno opterećuje energetske resurse. Ukratko, prof. Raičević apelira na pojedince da svoje zdravlje tijekom ljetne sezone stave na prvo mjesto. Njegovi su prijedlozi jasni: tražite hladovinu, održavajte odgovarajuću hidrataciju negaziranom vodom, suzdržite se od konzumiranja alkohola i razumno koristite klima uređaj. Iako ljetne temperature same po sebi nisu opasne, štetno ponašanje i zanemarivanje stručnih savjeta mogu dovesti do značajnih zdravstvenih rizika, osobito za rizične populacije.
