Godinama pa i decenijama unazad veliki broj ljudi sa Balkana odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim životom a njihova destinacija je najčešće Njemačka. Danas govorimo o njihovom penzionom sistemu.
Što se tiče demografske situacije u Njemačkoj, sve je veći broj starijih ljudi na rubu siromaštva, unatoč tome što su desetljećima posvetili zaposlenje i doprinose za socijalno osiguranje. Budući da troškovi života nastavljaju rasti, mirovine mnogim primateljima često ne pružaju ni osnovnu razinu financijske sigurnosti. Iako postoje zakonom propisane formule za izračun mirovina, stvarna situacija može biti prilično teška, jer mnogi umirovljenici teško mogu podmiriti svoje osnovne životne potrebe. Najnovije brojke pokazuju da prosječni pojedinac u Njemačkoj treba mjesečni prihod između 1464 i 2100 eura kako bi izbjegao siromaštvo u kasnijem životu.
- Ova brojka varira ovisno o čimbenicima kao što su regionalne razlike, troškovi stanovanja, zdravstveni zahtjevi i drugi životni troškovi. Međutim, većina umirovljenika ne uspijeva dosegnuti ni minimalni prag tog raspona. Od 1. srpnja 2025. vrijednost jednog mirovinskog boda u Njemačkoj iznosit će 40,79 eura. Koristeći ovu brojku, pojedinac koji je radio 45 godina i dobio puni mirovinski bod godišnje može očekivati mjesečnu bruto mirovinu od približno 1.835,55 €. Nakon primjene obveznih odbitaka za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu, očekuje se da će rezultirajući neto iznos mirovine biti oko 1621 €.
Na površini, ova se brojka čini razumnom; međutim, u praksi to postiže samo ograničen udio pojedinaca. Mirovinski sustav funkcionira na temelju bodovne strukture koja ovisi o prihodima ostvarenim tijekom radnog vijeka. Samo pojedinci koji su stalno zarađivali oko prosječne plaće i održavali kontinuirani radni odnos mogu težiti “punoj” mirovini. Nažalost, tako stabilne karijere sve su rjeđe. Službena statistika donosi alarmantne podatke. Prosječna mjesečna mirovina za muškarce u Njemačkoj 2023. godine iznosila je 1.348 eura, dok je za žene taj iznos bio znatno niži i iznosio je samo 908 eura.
Usporedba ovih brojki s obračunatom “standardnom” mirovinom od 1692 eura bruto ukazuje na zabrinjavajući i očit nesrazmjer. Muškarcima do “idealne” mirovine u prosjeku nedostaje oko 340 eura. Nasuprot tome, žene imaju razliku koja prelazi 780 eura. Ove razlike nisu puke slučajnosti; ukazuju na temeljna sistemska pitanja na radnom mjestu i društvenim ulogama. Značajno je vjerojatnije da će žene raditi skraćeno radno vrijeme, napraviti pauze u karijeri zbog obiteljskih obaveza ili ostati nezaposlene dulje vrijeme. Značajan razlog dispariteta u mirovinama žena je stalna nejednakost u plaćama i radnim uvjetima.
Mnoge žene provode godine izvan radne snage brinući se za djecu ili starije rođake. Ta razdoblja odsutnosti rezultiraju gubitkom mirovinskih bodova, što izravno utječe na ukupni iznos njihove mirovine. Nakon povratka među radnu snagu, pojedinci često preuzimaju poslove s nepunim radnim vremenom ili manje plaćene poslove. Ovaj trend negativno utječe na njihovu potencijalnu buduću zaradu. Iako sustav pruža minimalno olakšanje od tih gubitaka kroz mehanizme kao što su “kompenzacije” ili obiteljske beneficije, te mjere su se pokazale neadekvatnim za poboljšanje ukupne situacije.
Dodatni element koji dodatno usložnjava živote umirovljenika je oporezivanje njihovih mirovina. Iako mnogi smatraju da su mirovine izuzete od oporezivanja, to nije uvijek tako. Ako umirovljenik ima dodatni prihod, kao što je prihod od najma ili drugi prihod povezan s mirovinom, od njega ili nje se može tražiti da plati porez na dio svog ukupnog prihoda. Ova praksa smanjuje stvarni mjesečni iznos koji je dostupan umirovljenicima. U kombinaciji sa stalnim rastom troškova stanarine, grijanja i hrane, ovi uvjeti znatno otežavaju svakodnevni život.
Najnoviji podaci pokazuju da gotovo jedan od sedam umirovljenika u Njemačkoj živi ispod granice siromaštva. Konkretno, 17 posto starijih građana nema dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih životnih potreba, iako su godinama uplaćivali doprinose u sustav. Ovi podaci dovoljno govore o stanju socijalne sigurnosti i okvira tržišta rada u Njemačkoj. Značajan broj pojedinaca za preživljavanje ovisi o dopunskoj socijalnoj pomoći ili potpori obitelji. Osim toga, neki pojedinci odlučuju ostati u radnoj snazi čak i nakon umirovljenja, uzimajući ili honorarne poslove ili poslove s niskom plaćom isključivo kako bi pokrili troškove računa i hrane.
