Postoje ljudfi koji su oholi i bezobrazno se ponašaju oprema svima u svojoj okolini. Iako možda mislite da ih je najbolje ignorisati niste u pravu a u nastavku saznajte kako da riješite ovaj problem.
Često nepristojne ili prijevarne osobe pokušavaju procijeniti koliko daleko mogu ići. Žele da se jednostavno nasmiješimo, šutimo i “održavamo kulturu”. Problem je kada dopustimo da takva ponašanja postanu uobičajena. Nakon toga ne samo da gubimo kontrolu nad vlastitim emocijama, već i dopuštamo drugima da određuju vrijednost koju posjedujemo.
Postavljanje granica nije isto što i izgradnja zidova – to je jednostavno definicija onoga što nismo spremni tolerirati nepoštovanje. Najveća prepreka je kako reagirati. Kada se izravno suočimo s grubošću, najčešći odgovor može biti ljutnja, ali tada sudjelujemo u igri tko uzrokuje grubost. Hrabrost proizlazi iz opuštenosti i pozitivnog stava. Svrha nije kritizirati drugu osobu, već imati konačnu poruku koja nam je neprihvatljiva.
Učinkovite rečenice koje nisu pretjerano agresivne, ali ipak imaju značajnu poruku, ove rečenice pomažu u tome. Na primjer: Zanimljivo je koliko me pokušavaš uvrijediti, ali samo otkrivaš sebe. Ovaj odgovor pokazuje da uvreda nije usmjerena na nas, već na osobu koja je upućuje. Još jedna fraza koja razoružava jest: „Ako te kritiziranje drugih čini značajnijim, iskreno mi je žao.“ Usredotočuje se na najosnovniju komponentu ponašanja manipulatora – pokazuje da je njihova želja da nam nanesu štetu zapravo pokazatelj njihove krhkosti.
- Slično tome, jednostavan odgovor poput „Hvala, ali nisam tražio tvoje mišljenje“ može spriječiti bilo koji oblik pasivne agresije. Ove rečenice se ne smatraju oružjem, već štitom koji pokazuje da previše cijenimo sebe da bismo dopustili da se granice prijeđu. Ključno je prepoznati da asertivnost nije isto što i arogancija. Dok samopouzdanje želi uništiti druge, asertivnost je posvećena održavanju našeg dostojanstva i unutarnjeg mira. Implicira da nas neće zavesti tuđa mišljenja. Odgovor poput „srećom, moje samopouzdanje nije utemeljeno na tvom mišljenju“ prenosi ideju da mišljenja drugih nemaju utjecaja na nas.
Zapravo je pokazatelj emocionalne zrelosti: sposobnosti da se ne predamo nasilju, ali i da ne upadnemo u zamku agresije. Drugi primjer pokazuje vrijednost granica u alatu: “Nemam vremena da te podučavam osnovnim pravilima pristojnosti.” Ova rečenica završava pokušaj ponižavanja, a istovremeno zadržava formalni ton. Kada komuniciramo na ovaj način, pokazujemo drugima i nama samima da naša harmonija nije za iznajmljivanje. Svaka takva granica ima dvostruku svrhu: prekida negativno ponašanje i povećava našu unutarnju snagu.
Granice utječu i na trajanje sukoba. One određuju dugoročne odnose koje imamo. Oni koji nas cijene nastavit će nas cijeniti, jer razumiju osobine koje posjedujemo. Pojedinci koji žele utjecati na nas često će sami nestati iz naših života. To je prirodan napredak selekcije. Stvaranjem granica zapravo eliminiramo područje ljudi koji nemaju korisne namjere. Rečenica “Ne smiješ svima objašnjavati svoju odluku” podsjeća nas da nismo dužni raspravljati o svojoj odluci ili tražiti odobrenje od svih.
Oslobađajuće je jer nam usađuje uvjerenje da naše odluke i emocije imaju vrijednost same po sebi. Također, asertivnost nam usađuje slobodu da ne ovisimo o željama drugih ljudi. Unatoč našim najboljim namjerama, uvijek će biti onih koji nas ne vole. Tajna je u prepoznavanju da nismo stvoreni da bismo ugodili svima. Nakon što priznamo tu istinu, jednostavnije je odgovoriti na uvrede i pasivnu agresiju. U konačnici, važno je zapamtiti najvažnije pravilo – bez obzira na okolnosti, nemojte šutjeti kao odgovor na grubo ponašanje.
Granice nisu pokazatelj slabosti, već moći. One su metoda življenja u skladu s našim osobnim vrijednostima i ljudi koji nas cijene. Grube osobe prestaju testirati naše sposobnosti kada naiđu na čvrste, definirane granice. To olakšava očuvanje našeg dostojanstva, a istovremeno stvara priliku za zdrave, mirne i uravnotežene odnose u svakodnevnom životu.
