Otkrivanje Hashimotovog tireoiditisa, također poznatog kao Hashimotov sindrom, može biti izazovno jer obično ne pokazuje nikakve zamjetne simptome. Ovo suptilno stanje prvenstveno utječe na funkcioniranje štitnjače, što rezultira opadanjem njezine učinkovitosti.
Hashimotov sindrom ne pokazuje pristranost kada je riječ o dobi ili spolu jer ima potencijal utjecati na pojedince u svim demografskim skupinama. Ipak, često se opaža kod žena srednje dobi. Profesor Miloš Žarković, cijenjeni internist endokrinolog i pročelnik Zavoda za bolesti štitnjače Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Sveučilišnog kliničkog centra, istaknuo je značaj Hashimotovog tireoiditisa.
Prateći trend autoimunih bolesti, Hashimoto, najčešća autoimuna bolest kod ljudi, češće se javlja kod žena. Kako pojedinci stare, povećava se prevalencija protutijela povezanih s ovim stanjem, koja služe i kao pokazatelji i kao katalizatori. Manje od 10 posto žena mlađih od 20 godina pokazuje ova antitijela, dok taj postotak raste na 30 posto za žene starije od 70 godina.
Najčešći uzrok hipotireoze u razvijenim zemljama je Hashimotov tireoiditis, kaže prof. dr Miloš Žarković. Nadalje, učestalost hipotireoze raste s godinama. Dok točna etiologija ove bolesti ostaje nepoznata, smatra se da na nju utječu i genetski i okolišni čimbenici. Na vjerojatnost razvoja Hashimotovog tireoiditisa utječu različiti čimbenici, pri čemu genetika igra istaknutu ulogu. Iako ovo stanje nije izravno naslijeđeno, postoji genetska predispozicija za njegov nastanak.
Prema riječima prof. dr. Žarkovića, kod pregleda jednojajčanih blizanaca koji posjeduju identičnu genetiku, vjerojatnost da će oba blizanca imati Hashimotov tireoiditis povećava se za faktor 11,5 ako jednom blizancu bude postavljena dijagnoza. U slučaju dvojajčanih blizanaca, koji imaju različite genetske sastave, vjerojatnost da će drugi blizanac razviti istu bolest povećava se četiri puta ako se jedan blizanac razboli.
U skladu s opisanom genetskom strukturom, virusne infekcije potiču imunološki sustav na reakciju, što dovodi do proizvodnje antitijela i kasnijeg uništenja štitnjače. Štitnjača, prikazana na ovoj Shutterstockovoj slici, igra ključnu ulogu u endokrinom sustavu tijela. Jedna karakteristična značajka Hashimotove bolesti je nedostatak boli, koja se često manifestira bez ikakvih dodatnih simptoma.
Prof.dr.Žarković je naveo da se u određenim slučajevima može vidljivo uočiti povećanje štitnjače (poznato kao guša) kao posljedica Hashimotove bolesti. Kada Hashimoto dovodi do disfunkcije štitnjače, pojedinci mogu doživjeti simptome povezane s nedovoljnim ili pretjeranim radom štitnjače, koju karakterizira pojačana aktivnost. Uobičajeni simptomi uključuju umor, pospanost, slabost, netoleranciju na niske temperature te poteškoće s koncentracijom i kognitivnom funkcijom.
Poremećaji štitnjače mogu se manifestirati na različite načine, uključujući debljanje, povećanje vrata ili razvoj guše te neredovite menstrualne cikluse. Profesorica dr. Žarković pojašnjava da se uz zatvor često dijagnosticiraju bolovi u mišićima, ispadanje kose, suha koža, lomljivi nokti i otekline lica, koji se često otkrivaju slučajno tijekom ultrazvuka štitnjače.
Profesor Žarković tvrdi da se ultrazvučnim pregledom lako može postaviti dijagnoza Hashimotovog tireoiditisa po karakterističnom izgledu štitnjače. Unatoč tome, za potvrdu dijagnoze ključno je otkriti određena protutijela povezana s ovom bolešću. Profesor Žarković, nažalost, tvrdi da je Hashimoto tireoiditis dugotrajno stanje koje nema lijeka.
Prema riječima prof. dr. Miloša Žarkovića, neizvjesno napredovanje Hashimotovog tireoiditisa može se ublažiti uvođenjem pripravaka selena u režim liječenja. Dok neki pojedinci mogu živjeti s ovim stanjem bez značajnih posljedica, ono često dovodi do propadanja i oštećenja štitnjače, što u konačnici rezultira hipotireozom. U tim slučajevima nadoknada hormona štitnjače postaje nužna.
