Demencija je teška i neizlječiva bolest koja uglavnom pogađa pripadnike starije populacije. Iako nije poznat lijek za nju postoje neki načini da je pokušamo sproiječiti na vrijeme.
Mozak je središte naše glavne kontrole. Kontrolira način na koji se odvijaju misli, emocije, pokreti i sjećanja. Nažalost, kako godine prolaze, prirodni proces starenja također negativno utječe na njegove sposobnosti. Jedna od najčešćih bolesti s kojom se povezuju starije osobe je demencija, ovo stanje je povezano sa svakodnevnim životnim problemima, gubitkom samostalnosti i promjenama osobnosti. Unatoč ulozi genetike, značajan dio rizika može se smanjiti zdravim načinom života i brigom o mozgu u mladosti. Stručnjaci promiču ideju da je prevencija neophodna.
Stalna mentalna aktivnost, dovoljno sna, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost mogu ublažiti gubitak moždanih funkcija. Proslavljeni srpski profesor književnosti Vladeta Jerotić izjavio je da proces učenja pjesama, himni ili novih informacija pomaže u održavanju funkcije pamćenja. Svakodnevno učenje novih stvari, bilo da se radi o jeziku, hobiju ili novim sposobnostima, odličan je način vježbanja mozga. Prehrana – hrana za mozak Naše tijelo ne može učinkovito funkcionirati bez pravilne prehrane, a to se posebno odnosi na mozak. Unatoč tome što čini samo 2% tjelesne mase, mozak daje približno 20% energije utrošene hranom.
Kvaliteta hrane koju konzumiramo utječe na rad živčanog sustava, fokus, raspoloženje i pamćenje. Omega-3 masne kiseline su među najistaknutijim nutrijentima koji doprinose očuvanju zdravlja mozga. To su važne masnoće, tijelo ih ne može samo stvarati, pa ih moramo unositi hranom. Omega-3 masne kiseline – najučinkovitiji saveznik ove kemikalije. Omega-3 masne kiseline ključne su za pravilan rad živčanog sustava. Najpoznatije vrste omega-3 masnih kiselina su EPA (eikozapentaenska kiselina), DHA (dokozaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). DHA je posebno značajna jer čini veliki dio moždanog tkiva i ima učinak na strukturu i ponašanje živčanih stanica.
Najvažniji izvor ovih kiselina je masna riba. Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu barem jednom tjedno imaju bolje pamćenje, sporiji pad kognitivnih sposobnosti i manju vjerojatnost razvoja demencije u starenju. Među najučinkovitijim izborima su: Losos – ima visoku koncentraciju DHA i EPA, uz manjak vitamina D. Skuša – visok sadržaj omega-3 i vitamina B12. Tuna – odličan je izvor proteina i omega 3 masnih kiselina, posebno u svježem stanju. Haringa – ukusna, lako se jede i puna je korisnih masti. Osim pozitivnog djelovanja na mozak, omega-3 masne kiseline imaju zaštitni učinak na srce, smanjuju upale u tijelu, pomažu u regulaciji triglicerida te smanjuju rizik od određenih kroničnih bolesti, poput artritisa.
- Kako omega-3 masne kiseline doprinose zaštiti mozga? Konstantna konzumacija omega-3 može: Očuvajte zdravlje staničnih membrana – učinite ih rastezljivima i funkcionalnima. Povećajte komunikaciju između neurona – to olakšava bolji prijenos živčanih signala. Pomaže u stvaranju i radu neurotransmitera – ključnih za raspoloženje i pamćenje. Povećajte protok krvi u mozgu – ovo je važno za osiguravanje dovoljne količine kisika i hranjivih tvari dostupnih mozgu. Pomažu razvoju moždanog tkiva, osobito važno kod djece i adolescenata. Očuvajte kognitivne sposobnosti – uključujući pažnju, logično razmišljanje i brzinu obrade informacija. Smanjiti vjerojatnost tjeskobe i depresije – utjecati na način na koji se reguliraju serotonin i dopamin.
Smanjuju rizik od demencije – usporavaju napredovanje moždanih stanica. Kako ih uvrstiti u prehranu? Najjednostavniji način je jesti ribu koja je masna barem jednom ili dva puta tjedno. Riba se priprema na više načina – peče se u pećnici, na roštilju, kuha se na lešo ili se jednostavno prži u ulju. Uz ribu je korisno poslužiti svježe voće i cjelovite žitarice, što će dovesti do uravnoteženog nutritivnog sastava obroka. Oni koji ne konzumiraju ribu mogu dobiti omega-3 masne kiseline iz biljnih izvora kao što su laneno sjeme, chia sjemenke, orasi i ulje algi. Međutim, tijelo slabije pretvara biljne omega-3 (ALA) u EPA i DHA, pa su izvori ribe i dalje najučinkovitiji.
Postoje i drugi dodaci prehrani u obliku ribe ili algi, no preporuča se da o njima razgovarate s liječnikom. Mozak uživa i u drugim produktivnim ponašanjima. Prehrana s visokim udjelom omega-3 je važna, ali nije jedini odlučujući čimbenik. Mozak se čuva uz pomoć kombinacije odgovarajućih navika: mentalna stimulacija – čitanje, učenje i rješavanje problema. Kvaliteta sna – 7-9 sati sna poboljšava mozak. Stalna tjelesna vježba – pospješuje cirkulaciju krvi i oslobađanje hormona sreće.
Društvene interakcije – uključujući i razgovor i druženje, aktiviraju više dijelova mozga. Upravljanje stresom – kontemplacija, priroda i disanje. Briga o mozgu je mnogo ranije nego što se pojave prvi znakovi problema. Utrošak novca na mentalno zdravlje putem prehrane, tjelovježbe i obrazovanja pozitivno utječe na sva životna razdoblja.
